Connect with us

Znanost

Neuroznanost

Mapirana emocionalna inteligencija uz pomoć studije o ozljedama mozga zadobivenih u borbi kod vijetnamskih veterana

Nova studija o 152 vijetnamska veterana koji imaju ozljede na mozgu zadobivene u borbi nudi prvu detaljnu kartu moždanih regija koje su važne za emocionalnu inteligenciju – odnosno za sposobnost obrađivanja emocionalnih informacija i kretanja u društvenom svijetu.

Aron Barbey (Credit: L. Brian Stauffer)

Aron Barbey (Credit: L. Brian Stauffer)

Studijom su pronađena značajna preklapanja između opće inteligencije i emocionalne inteligencije, i u pogledu ponašanja i u pogledu lokacije u mozgu. Viši rezultati na općim testovima inteligencije značajno su se poklapali s višim funkcioniranjem osobina emocionalne inteligencije, a mnoge su regije mozga prema studiji važne i za opću inteligenciju i za emocionalnu inteligenciju. Studija je objavljena u časopisu „Social Cognitive & Affective Neuroscience

“U studiji je sudjelovala izvanredna grupa sudionika za proučavanje, uglavnom zbog toga što su nam omogućili da utvrdimo do kojeg su stupnja, oštećenja do kojih je došlo u određenim područjima mozga, povezana s poremećajem u određenim aspektima opće i emocionalne inteligencije”, rekao je voditelj istraživanja Aron K. Barbey, profesor neuroznanosti, psihologije i znanosti govora i sluha na Beckmanovu institutu za naprednu znanost i tehnologiju na Sveučilištu u Illinoisu. Prethodna studija na čelu s Barbeyem mapirala je neuronske temelje opće inteligencije  analizom načina na koji određene moždane ozljede (pri većem broju vijetnamskih veterana) umanjuju postignuća na testovima temeljnih kognitivnih procesa.

U obje studije, istraživači su udružili podatke CT skena mozga sudionika kako bi proizveli kolektivnu, trodimenzionalnu kartu moždane kore. Ovako posložen mozak dijele na 3-D jedinice nazvane voksel (engl.voxel). Potom su usporedili kognitivne sposobnosti sudionika s oštećenjem određenog voksela ili nakupine voksela s vokselima sudionika bez ozljeda u tim regijama mozga. Ovi su podaci istraživačima omogućili da identificiraju područja mozga bitna za specifične kognitivne sposobnosti, ona koje značajno doprinose općoj inteligenciji ili emocionalnoj inteligenciji, ili oboje. Otkrili su da su određene regije u frontalnom korteksu (iza čela) i parijetalnom korteksu (vrh mozga blizu stražnjeg dijela lubanje) bile važne za opću i emocionalnu inteligenciju. Za frontalni korteks je poznato da je uključen u regulaciji ponašanja. Također obrađuje osjećaje nagrade i igra važnu ulogu u pažnji, planiranju i pamćenju. Parijetalni korteks pomaže integrirati senzorne informacije, te doprinosi tjelesnoj koordinaciji i jezičnoj obradi.

“Povijesno gledano, za opću se inteligenciju smatralo da se razlikuje od socijalne i emocionalne inteligencije”, rekao je Barbey.“Ljudska se inteligencija najviše mjeri postignućima u području verbalnog razmišljanja ili sposobnošću prisjećanja i efikasnog manipuliranja informacijama. Inteligencija, u velikoj mjeri, ovisi o osnovnim kognitivnim sposobnostima, kao što su pozornost i percepcija te pamćenje i jezik. No, također ovisi o interakciji s drugim ljudima. Mi smo u osnovi društvena bića i naše razumijevanje ne uključuje samo osnovne kognitivne sposobnosti, već također uključuje produktivnu primjenu tih sposobnosti u društvenim situacijama, tako da možemo ploviti društvenim svijetom i razumjeti druge”, nadodao je.

„Nova će otkrića pomoći znanstvenicima i kliničarima razumjeti i odgovoriti na ozljede mozga kod svojih pacijenata, ali rezultati su također od šireg interesa jer oni ilustriraju međuovisnost opće i emocionalne inteligencije u zdravom umu“, završava Barbey.

U studiju su bili uključeni i  Roberto Colom, s Autonomnog Sveučilišta u Madridu i Jordan Grafman, s Instituta za rehabilitaciju u Chicagu. Istraživanje je provedeno u sklopu vojnog medicinskog centra „Walter Reed“ u Washingtonu, uz potporu Nacionalnog instituta za neurološke poremećaje i moždani udare pri Nacionalnom institutu za zdravlje.

Izvor: University of Illinois at Urbana-Champaign

Znatiželja pokreće svijet. :)

Ostavi komentar

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Neuroznanost

Popularno

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh