Connect with us

Znanost

Neuroznanost

Mašta i realnost – suprotan smjer tijeka informacija

Istraživači sa Sveučilišta Wisconsin-Madison pratili su električnu aktivnost mozga ljudi koji su naizmjenično zamišljali prizore i gledali videozapise.

„Vrlo bitan problem u istraživanjima mozga je razumjeti na koji način su različiti dijelovi mozga funkcionalno povezani. Koja područja su u međusobnoj interakciji? Koji je smjer komunikacije?”, izjavio je Barry Van Veen, profesor elektrotehnike i računarstva na Sveučilištu Wisconsin-Madison. „Znamo da mozak ne funkcionira kao sklop nezavisnih dijelova, već kao mreža specijaliziranih područja koja su u međusobnoj interakciji.”

Van Veen nedavno je objavio rezultate istraživanja u časopisu NeuroImage u suradnji s Giuliom Tononijem, profesorom psihijatrije i neuroznanstvenikom na Sveučilištu Wisconsin-Madison, Danielom Dentico, znanstvenicom u centru Waisman na Sveučilištu Wisconsin-Madison, te suradnicima Sveučilišta Liege u Belgiji.

Tijekom maštanja, istraživači su izmjerili povećanje tijeka informacija od parijentalnog režnja mozga, koji kombinira podražaje nekoliko osjetila, do okcipitalnog režnja, koji je odgovoran za obradu vizualnih podražaja. Suprotno tome, vizualne informacije putuju od zatiljnog režnja, koji čini veći dio vizualnog korteksa, prema parijentalnom režnju.

„Čini se da je mnogo toga u ljudskom i životinjskom mozgu usmjereno te da se neuronski signali kreću određenim smjerom, zatim staju i započinju na nekom drugom mjestu. Smatram da je ovo zaista jedna nova tema koja još nije istražena”, kaže Van Veen.

Istraživanje je znanstvenicima također pružilo i priliku da testiraju mogućnost elektroencefalografije (EEG), koja koristi senzore na koži lubanje za mjerenje električne aktivnosti mozga, u razlikovanju različitih dijelova mozgovne mreže. Iako je mozak vrlo aktivan, EEG bilježi obilje aktivnosti koje nisu nužno povezane sa specifičnim procesom kojeg istraživači žele proučavati.

Kako bi se fokusirali na ciljne procese, istraživači su od dijela svojih ispitanika tražili da prvo pogledaju kratke video isječke, a zatim pokušaju ponoviti događaje iz svog sjećanja. Ostali su trebali zamisliti putovanje na čarobnom biciklu, fokusirajući se na detalje oblika, boja i tekstura, prije gledanja kratkog video isječka nečujnih prizora iz prirode. Pomoću algoritma, Van Veen je raščlanio detaljne EEG podatke te omogućio istraživačima da formuliraju snažan dokaz usmjerenog tijeka informacija.

„Zanimalo nas je jesu li naše metode obrade signala dovoljno precizne za razlikovanje ova dva stanja”, izjavio je Van Veen, čiji je rad podržan od strane Nacionalnog instituta za biomedicinsku slikovnu dijagnostiku i bioinženjering. „Ovakve vrste pokusnih demonstracija važne su za stjecanje sigurnosti u nove alate.”

Njihov rad mogao bi, osim uvida u postojanje usmjerenosti toka informacija, dovesti do razvoja istraživačkih alata koji bi omogućili Toniniju da razjasni što se događa u mozgu tijekom spavanja i sanjanja, dok se Van Veen nada da će primijeniti nove metode istraživanja u razumijevanju načina na koji mozak koristi mreže za kodiranje kratkoročnog pamćenja.

Izvor: ScienceDaily

Nastavi čitati
Advertisement
1 komentar

1 komentar

  1. Ante

    studeni 28, 2014 kod 8:08 am

    Pozdrav, članak me podsjetio na ovaj znanstveni video koji sam jednom gledao, objašnjenje je u opisu videa: https://www.youtube.com/watch?v=nsjDnYxJ0bo

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Neuroznanost

Popularno

Advertisement

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh