Connect with us

Znanost

Geografija i geologija

Moguće postojanje oceana vode 500 km ispod naših nogu

Možda zvuči kao nešto iz Verneovih romana Putovanje u središte Zemlje ili 20 000 milja pod morem, ali znanstvenici sa Sveučilišta Alberta tvrde kako imaju dokaze o postojanju velikih količina vode 500 km ispod naših nogu.

(Credit: Richard Siemens/Univ. Alberta)

(Credit: Richard Siemens/Univ. Alberta)

Dokazi o takvoj velikoj tvrdnji su relativno mali – nekoliko mikrograma vode zarobljene u jednom dragulju, ali prema tvrdnjama dr. Grahama Pearsona: „Ta određena zona Zemlje, zona prijelaza, može imati vode koliko i svi oceani na Zemlji zajedno.“

Ringwoodit je imenovan po dr. Tedu Ringwoodu, stručnjaku transformacija koje se događaju u određenim stijenama pod velikim pritiskom. On je pokazao kako olivin (Mg, Fe) 2SiO4 može poprimiti drugačiju strukturu pod velikim pritiskom i predvidio je kako se ovo događa na velikim dubinama ispod Zemljine površine. Prirodni ringwoodit je prvi put pronađen u meteoritima, a ne kod iskapanja dubina.

Smatra se kako je ringwoodit najčešći mineral pri dubinama od 520 – 660 km ispod površine, u zoni također poznatoj kao niža prijelazna zona, i da njegova svojstva oblikuju tok plašta na tim dubinama. Laboratorijski eksperimenti su pokazali kako može sadržavati i do 2,6% vode, ali bez prijašnjih uzoraka geolozi mogu samo nagađati koliko je vode tu apsorbirano.

Pearsonov ringwoodit  je pronađen u riječnom šljunku u Mato Grosso-u, Brazil. To je područje bogato dijamantima pronađenima na velikim dubinama, u kimberlitu, vulkanskom materijalu čiji se sastav može pronaći u bilo kojoj običnoj stijeni na površini. Kada se ringwoodit izdigne na površinu iz pritiska na dubini od 520 km, promijeni oblik u olivin, ali ako se nalazi zarobljen u dijamantu zadržava svoju originalnu strukturu.

Pearson je tražio nešto sasvim drugo, ali je dobio smeđi dijamant, izgleda previše prljavog da bi imao komercijalnu vrijednost i težine oko desetine grama. Unutar ovog malog kamena je bio zakopan 0,04mm dio ringwoodita kojeg je zamijetio Pearsonov student John McNeil, što je rezultiralo objavom u časopisu Nature. „Bio je tako mali, taj dio, da ga je bilo jako teško pronaći, kamoli raditi na njemu“, kaže Pearson, „tako da je ovo otkriće bilo čista sreća, kao što mnoga znanstvena otkrića i jesu.“

Postoje različite teorije o tome je li Zemlja u tim dubinama bogata vodom ili većinom suha. Iako prisustvo vode u Pearsonovoj stijeni ukazuje na postojanje vode, ovo otkriće možda neće biti dovoljno da uvjeri one koji vjeruju u suhoću tranzicijske zone u teoriju kako je voda uobičajena na tim dubinama. Profesor Norm Sleep sa Sveučilišta Stanford je izjavio za časopis Nature da čak i ako nađete grumen zlata u riječnom koritu da „ne bi bilo pametno pretpostaviti da je svaki šljunak u potoku grumen zlata“.

Usprkos tome, Pearson opravdava svoj nalaz govoreći: „Jedan od razloga što je Zemlja tako dinamičan planet je prisustvo određene količine vode u njenoj unutrašnjosti“, te nadodaje: „Voda mijenja sve što smo mislili o tome kako naš planet funkcionira.“

Izvor: IFLScience

Tražili ste na googlu:

kako prepoznati zlato u kamenu

10 komentara

10 Comments

  1. Matej Legčević

    ožujak 25, 2014 kod 1:50 pm

    ja i dalje ne mogu vidjet clanke.. octe vi to popravit il da vas dislajkam?

  2. Kristijan Mandusic

    ožujak 25, 2014 kod 5:32 pm

    Dok ne izmislimo kako da idemo duboko ispod zemljine kore,ne vjerujem nicemu 🙂

  3. Ivona Grgić

    ožujak 25, 2014 kod 8:41 pm

    sve je mogučće

  4. Ante Španjić

    ožujak 25, 2014 kod 9:02 pm

    Ja mislia našli ocean cigli ili nešto, ako je ocean vode dalje ne moran citat, brate dosadno, već viđeno. To je ko da mi kažeš novi CSI, ali ovaj put u Chicagu.

  5. Расим Накић

    ožujak 25, 2014 kod 11:35 pm

    United States Patent 1096102 (samo teorija)

  6. Tea Ma

    ožujak 26, 2014 kod 8:59 am

    zanimljiva teorija

  7. Marko Petrunić

    ožujak 26, 2014 kod 7:03 pm

    Lopate u ruke.

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Geografija i geologija

Popularno

Advertisement

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh