Connect with us

Znanost

Izvor: Science Alert. FOTO: National Geographic Society

Geografija i geologija

Mount Roraima – planina koja lebdi iznad oblaka


Svi oni koji su gledali Pixarov animirani hit Up iz 2009. godine, sjećaju se potrage dva glavna lika za čudesnom visoravni Paradise Falls, koja se u filmu nalazi negdje u Južnoj Americi, a izgleda kao da lebdi visoko iznad prašume. I dok takva visoravan ne postoji, u stvarnosti joj jako nalikuje Mount Roraima, visoravan smještena na granici Brazila, Venezuele i Gvajane.

Navedena visoravan, odmilja zvana i Lebdeći otok, izgleda kao divovski stalak, koji kao da je jednostavno iskočio iz tla, izdižući se nad okolinom, s liticama visokim oko 400 metara. Riječ je o tzv. tepuiu, kao jednoj od najstarijih geoloških formacija na planetu. Štoviše, za razliku od klasičnih planina, nastalih sudarima kontinentalnih ploča, Mount Roraima rezultat je bitno drugačijih procesa.

FOTO: Paolo Costa Baldi / Wikimedia

FOTO: Paolo Costa Baldi / Wikimedia

Naime, znanstvenici smatraju kako je proces nastanka Roraime počeo još prije 2 milijarde godina, nakon što se na pijesak stvrdnuo na dnu pradavnih oceana, stvarajući stjenovitu podlogu budućeg tepuia. Oceani su se potom postupno povlačili, a erozija je polako nosila materijal okolo tepuia, što je u konačnici dovelo do izdizanja prastarog platoa u odnosu na okolni teren. O starosti Mount Roraime svjedoči i činjenica kako je Himalaja stara “tek” 60 milijuna, godina, odnosno 33 puta mlađa od južnoameričkog djedice.

FOTO: cryhavok.org

FOTO: cryhavok.org

Ipak, od samih geoloških procesa koji su formirali spomenuti tepui, zanimljivija je flora i fauna na njegovom vrhu, s pitanjem, kako je dotična dospjela gore? Jesu li se bića na Mount Roraimi razvijala samostalno do ostatka svijeta, odvojena milijunima godina od susjednih ekosustava, ili su, pak, na neki način doselila na vrh platoa? Štoviše, dotičnu navedenu dilemu svojedobno je u literarne svrhe iskoristio i sir Arthur Conan Doyle u svojem romanu Izgubljeni svijet iz 1912. godine.

FOTO: gwegner.de

FOTO: gwegner.de

Jedno od najpoznatijih istraživanja koje je pokušalo odgovoriti na navedena pitanja jest ono iz 2012. godine, gdje je analiziran DNK tri vrste žaba sa četiri zasebna tepuia u Južnoafričkoj Republici. Osnovni cilj istraživanja bio je utvrditi imaju li navedene žabe (za koje je inače poznato kako se tijekom cijelog života zadržavaju na relativno malom području) zajedničkog pretka prije više od 70 milijuna godina, nakon čega putovanje kopnom između tepuia postalo gotovo nemoguće, izuzev zrakom. Ako je tome tako, onda su se žabe razdvojile i zasebno razvile na svakom od tepuia. Međutim, ako imaju zajedničkog pretka mlađeg od 70 milijuna godina, to onda ukazuje na činjenicu kako su se dotične uspjele prebaciti sa tepuia na tepui. Kako bilo, istraživanje je pronašlo kako spomenute žabe imaju zajedničkog pretka otprije “samo” 5.3 milijuna godina, što znači kako su ipak uspjele pronaći put između tepuia.

FOTO: aventuravenezuela.com

FOTO: aventuravenezuela.com

Kako bilo, valja reći da se za čak 35% vrsta na Mount Roraimi smatra kako su endemske, od kojih je najpoznatija biljka mesožderka, koja hvata insekte i potom ih probavlja unutar sebe, a za koju je utvrđeno kako se je potpuno neovisno razvijala na Roraimi kroz milijune godina.

FOTO: johnvdw / Cpuk Forum

FOTO: johnvdw / Cpuk Forum


Zaljubljenik u znanstvenu fantastiku, serije i filmove, kao i kvizove znanja. Urednik SF Centra, najvećeg hrvatskog SF webringa

1 komentar

1 komentar

  1. Alen Štimac

    studeni 26, 2016 kod 8:53 pm

    Doyleov “Izgubljeni svijet”…..

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Geografija i geologija

Popularno

Advertisement
Advertisement

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh