Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Biljke i životinje

Mozak šišmiša daje tragove o tome kako se na neke zvukove fokusiramo

GUMC neuroznanstvenici otkrili da mozak šišmiša govori nekim neuronima da `zašute` a drugima da `glasnije viču` kako bi se ključni zvukovi mogli čuti preko pozadinskih šumova.

Kako ćete znati što slušati? U sredini bučnih partyija, kako se majka iznenada fokusira na plač djeteta, čak i ako ono nije njezino vlastito? Bridget Queenan, kandidatkinja za doktorat u neuroznanostmai na Georgetown University Medical Center okreće se šišmišima kako bi joj oni pomogli u rješavanju ove zagonetke. Na godišnjem sastanku Društva za neuroznanost u San Diegu, Queenan će izvijestiti o tome da je otkrila neurone u mozgu šišmiša koji izgleda “ušutkavaju” druge neurone kada dolaze relevantni zvukovi o komunikaciji – proces na koji ona ukazuje možda djeluje i kod ljudi.

U svojim istraživanja, ona je također otkrila da “neki neuroni znaju vikati glasnije kako bi izvijestili o zvukovima iz komunikacije preko prisutnosti pozadinske buke.” “I tako mi sada polako možemo slagati komadiće slagalice o tome kako se stanice u mozgu mogu nositi sa složenim osjetnim okolišem u kojem živimo”, dodala je Queenan. Za razumijevanje slušnih funkcija mozga, šišmiši su posebno zanimljive životinje za proučavanje, jer oni obrađuju zvuk kroz eholokaciju, koja je neka vrsta biološkog sonara. Šišmiši ispuste zvučni signal i onda slušaju njegov odjek, koji nastaje kada se ti signali odbijaju od obližnjih objekata. Šišmiši koristiti te odjeke za navigaciju i za lov. Ne samo da mozak šišmiša mora obrađivati konstantan tok impulsa i odjeka, već i mora istovremeno obrađivati socijalnu komunikaciju među šišmišima, kaže Queenan.

“Ono što mi pokušavamo shvatiti jest to kako šišmiš može letjeti uz eholokaciju – piskutanje i osluhivanje svojih pojedinačnih zvukova kako se natrag odbijaju – usred cijele kolonije od stotinu drugih eholokacija šišmiša – a vjerovatno čuju i drugog šišmiša kako kaže `pazi`! Šišmiši zapravo vrlo malo proizvode te zvukove upozorenja “, kaže znanstvenica. “Zapravo, šišmiši imaju cijeli niz komunikacijskih zvukova: ljute zvukove, upozoravajuće zvukove te zvukove koji kažu ` molim te nemoj me povrijediti`.” Područje za auditivnu obradu u mozgu šišmiša je veće od ostalih centara, baš kao što je i vizualni centar kod ljudi velik. “Ljudi rade uglavnom po viđenju, pa je tako veliki dio našeg mozga posvećen upravo obrađivanju viđenog. Šišmiši, međutim, djeluju po zvuku”, kaže Queenan.

U ovoj studiji, Queenan i njezini kolege predstavili su različite kombinacije eholokacijskih zvukova s različitim komunikacijskim zvukovima kako bi probudili šišmiše da vide kako se neuroni u mozgu šišmiša nose sa ovom nevjerojatnom kakofonijom. Istraživači su otkrili da neki neuroni šišmiša kontroliraju aktivnosti drugih neurona kada su opaženi važni zvukovi. Ovi GUMC znanstvenici također su otkrili i druge neurone koji povećavaju percepciju komunikacije šišmiša uz pozadinsku buku. Radeći zajedno, ove grupe neurona dopuštaju šišmišima da čuju ono što je potrebno.

“Svi organizmi stalno su pod napadom dolaznih osjeta, kao što su zvukovi, svjetlo, vibracije, i tako dalje, i naši osjetni sustav mora sortirati najrelevantnije osjete kako bi nam pomogao preživjeti”, kaže Queenan. “Kao ljudi nismo samo osjetljivi na plač djeteta, već i zapažamo trepereća svjetla kola hitne pomoći iako smo zadubljeni u nešto drugo. Želimo znati kako se to događa.” Queenan kaže kako je njezin sljedeći zadatak snimiti neurone mozga šišmiša koji su ne samo za buđenje, već i let.

Izvor: Georgetown University Medical Center

 

Ostavi komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Tehnologija

Znanstvenici su uspjeli kreirati minijaturni model mozga koji bi mogao služiti za proučavanje uzroka Alzheimerove bolesti te za testiranje određenih lijekova koji se koriste...

Zdravlje i Medicina

Imate li ikad problema s određivanjem što je lijevo, a što desno? Primjerice, kada vozite u autoškoli i instruktor vam kaže da skrenete lijevo,...

Tehnologija

Novi video koji je objavila tvrtka Neuralink prikazuje majmuna koji igra Pong koristeći svoj um i specijalni interfejs za interakciju mozga s računalom. Neuralink...

Znanost

Iako neki ljudi više vole raditi u miru i tišini, evo dobrih vijesti za sve one koji rado slušaju glazbu na svom radnom mjestu...

Oglašavanje