Connect with us

Znanost

Neuroznanost

Moždanim peacemakerom protiv teških oblika depresije


Tim neurokirurga na Heidelberg University Hospital i psihijatara sa Central Institute of Mental Health (Mannheim) po prvi put je stimulacijom habenule uspješno tretirao pacijenta koji je obolijevao od teškog oblika depresije. Radi se 64 godine staroj ženi koja boluje od depresije od svoje 18 godine i kojoj do sada nisu pomogli ni lijekovi niti tretmani elektrokonvulzijom. Od trenutka uspješno izvenedene operacije pacijentica više ne pokazuje simptome bolesti.

Znanstvena istraživanja pokazala su da je habenula hiperaktivna kod pacijenata koji su oboljeli od depresije, a ideja je bila da se oslabi djelovanje ove moždane strukture. Kirurški zahvat zasnovan je na tezi o upletenosti habenule kod depresije, prvi put postavljenoj od strane dr. Alexandra Sartoriusa, psihijatra sa Central Institute for Mental Health. Operaciju je obavio dr. Karl Kiening. Koncept stimulacije habenule i studija slučaja objavljeni su u prestižnom časopisu Biological Psychiatry.

Depresija je česta psihijatrijska bolest. Otprilike trećina pacijenata oboljelih od depresije ne reagira ni na lijekove ni na psihoterapiju. Elektrokonvulzivna terapija, korištena u najozbiljnijim slučajevima, također se nije pokazala uvijek djelotvornom. To je bio slučaj i kod operirane pacijentice. Ona do operacijskog zahvata nije pozitivno reagirala na ranije primijenjene terapije.

Pri dubokoj stimulaciji mozga, elektrode su postavljene u mozak i spojene žicama ispod kože s generatorom električnih impulsa na prsima. Elektrode emitiraju struju koja konstantno stimulira određene zone mozga. Ova terapija, opisana i kao „moždani peacemaker,“ već se koristi kod pacijenata oboljelih od Parkinsonove bolesti i drugih oboljenja koje uzrokuju ometanje kretnji.

Pacijenti oboljeli od depresije do sada su već bili pod tretmanima elektrostimulacije, ali samo s djelomičnim uspjehom. Stimulirane su i druge dvije zone mozga, locirane u njegovom središnjem i frontalnom dijelu. „Odlučili smo stimulirati habenulu jer je uključena u kontrolu triju glavnih neurotransmitorskih sustava za koje se zna da su poremećeni kod pacijenata oboljelih od depresije,“ objašnjava dr. Alexander Sartorius.

Neurokirurška implantacija dvaju elektroda zahtijeva preciznost, pomno planiranje i besprijekornu izvedbu. Ciljana regija je otprilike upola manja od drugih koje su upletene u poremećaje kretnji, a locirana je po sredini mozga, u „trećem ventrikulu“. Implantacija elektroda prema tome zahtjeva posebnu razinu preciznosti koja je trenutačno moguća uporabom stereotaktičkih instrumenata. Odjel neurokirurgije na Heidelberg University Hospital optimalno je opremljen za kirurške zahvate ove i drugih sličnih vrsta,“ govori dr. Kiening.

Uspjeh procedure potvrđuje je kada se elektroda slučajno ugašena. pacijentica je pretrpjela nesreću na biciklu zbog čega je završila na operaciji koja je preventivno zahtijevala pretrage ECG-a. Moždani peacemaker je ugašen i nije bio reaktiviran tijekom naredna dva dana, što je rezultiralo povratkom simptoma depresije. Nekoliko tjedana nakon reaktivacije, pacijentica se u potpunosti oporavila i simptomi su nestali. Neurokirurzi u Heidelbergu i psihijatri u Mannheimu sada žele sakupiti pozitivna iskustva iz ovog slučaja i planiraju kliničku studiju u kojoj bi stimulacija habenule postala praksa u slučajevima teške depresije u pet psihijatrijsko-neurokirurških centara u Njemačkoj. „Naš je cilj pokazati i objasniti kako je stimulacija habenule puno efikasnija od stimulacije drugih dijelova mozga, kao i da je sigurna,“ govori dr. Santorius, koordinator predložene studije.

Izvor: sciencedaily.com

 

Life is a sexually transmitted disease and there is a 100% mortality rate.

Ostavi komentar

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Neuroznanost

Popularno

Advertisement

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh