Connect with us

Znanost

Evolucija

Mutiramo li brže nego što mislimo?

Mutacije su jedan od glavnih aduta evolucije. Negativnom selekcijom zbog nakupljanja štetnih mutacija nestaju mnoge vrste, dok nakupljanjem mutacija koje se pokazuju “korisne” te izolacijom mutirane populacije dobivamo nove vrste.

Zbog enormne količine vremena kroz koje evolucija djeluje doista je rijetko da se može vidjeti evolucija na dijelu. Znanstvenici sa Max Planck Instituta u Njemačkoj i Indijskog Sveučilišta u Bloomingtonu su po prvi put uspjeli izmjeriti brzinu nakupljanja mutacija kod biljaka. Njihova su otkrića bacila novo svjetlo na osnovne evolucijske procese.

Iako su znanstvenici bili dobro upoznati sa dugoročnim efektima mutacija u genomu, znanstvenike je intrigiralo koliko se brzo nakupljaju nove mutacije. U današnje vrijeme rutinski se uspoređuju genomi različitih životinja ali se pri tom ne uzima u obzir količina “izgubljenog” genetskog materijala kroz milijune godina koliko je trebalo da se dvije vrste stvore. Prema tome, glavni cilj koji su si postavili znanstvenici bio je uočiti genetske mutacije prije nego evolucija uzme svoj danak. Do sada je istraživački tim pratio genetske promjene u pet linija Arabidopsis thaliana kroz 30 generacija. Tražili su razlike između zadnje i prve generacije.

Mukotrpan rad usporedbe genoma urodio je plodom i znanstvenici su otkrili mutacije nastale u tek nekoliko godina. 20 parova baza u DNA molekuli mutirali su u svakoj od pet linija. To je zapanjujuće ako se uzme u obzir koliko je precizan replikacijski aparat eukariotskih organizama koji radi jednu grešku svakih 140 milijuna baza. Da bi znanstvenici uočili greške koristili su se modernim metodama detekcije genetskih mutacija, ali je posao svejedno bio beskonačan jer je svaka detekcija trebala biti provjeravana i do 30 puta da bi se sa sigurnošću ustanovilo da se zapravo radi o mutaciji.

Iako je broj mutacija kod pojedine biljke malen, kad se uzme u obzir da se one pojavljuju u svakoj biljci iste vrste postaje jasno da je u populaciji od 60 milijuna biljaka Arabidopsis thaliana u prosjeku promijenjena svaka baza u genomu. Biljke proizvedu tisuće sjemenki svake generacije pa tako i broj od 60 milijuna ne izgleda toliko velik. Znanstvenici su uz to i otkrili da se mutacije ne dešavaju na svim mjestima genoma jednako. Ova saznanja pomažu da se preciznije izračuna kada su se dvije vrste razdvojile. Arabidopsis lyrata ima životni vijek koji traje nekoliko godina, dok A. thaliana živi samo nekoliko mjeseci. Dvije srodne biljke se razlikuju i po veličini i mirisu cvijeća. Ranije se mislilo kako su ove dvije vrste nastale prije 5 milijuna godina, ali sada ovi rezultati govore o raskolu koji se dogodio prije 20 milijuna godina.

Ova istraživanja između ostalog pokazuju na koji način korov razvija otpornost na herbicide. Statistički je moguće da u velikoj populaciji neke biljke mutiraju na pravim mjestima što bi im donijelo otpornost na otrov, koju bi jednostavno prenijele na sljedeće generacije. Proizvodnja herbicida koji utječu istovremeno na izražavanje više gena bi se moglo nametnuti kao rješenje ovom problemu.

Izvor: sciencedaily.com

Life is a sexually transmitted disease and there is a 100% mortality rate.

Ostavi komentar

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Evolucija

Popularno

Advertisement
Advertisement

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh