Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Psihologija

Na pogreškama se uči?

Psiholozi su mislili da nam mogućnost davanja netočnih odgovora oduzima vrijeme koje bi inače iskoristili za učenje novih, točnih podataka. Međutim, studija, koju su proveli stručnjaci sa UCLA, Nate Kornel, Mathew Hays i Robert Bjork govori nam da ćemo bolje naučiti stvari u uvjetima u kojima nam je dopušteno raditi pogreške.

Ovo je istraživanje objavljano u časopisu Experimental Psychology pod nazivom: Učenje, Pamćenje i Spoznaja.
Pokazalo se da je učenje učinkovitije ako nam je dopušteno davati netočne odgovore prije nego dobijemo točnu informaciju, nego što je to kad učimo samo točne odgovore.

Studenti su zamoljeni da nauče parove slabo povezanih riječi, npr. “zvijezda – noć” tako što im je prva riječ zadana, a drugu su morali pronaći sami. Mogućnost da će odabrati traženu riječ bila je tek 5%. Imali su 8 sekundi da pronađu traženu riječ, a onda im je rečeno o kojoj se riječi radi (jer su gotovo uvijek pogriješili par) i dano im je 5 sekundi da ju nauče. Ukupno su dakle imali 13 sekundi. Druga je grupa u 13 sekundi trebala naučiti unaprijed zadan par riječi.

Ispostavilo se da su studenti puno bolje naučili parove kad su najprije sami tražili točan odgovor, pa im je onda on ponuđen, nego kad su točne odgovore imali ponuđene odmah. Studenti koji su imali pravo sami tražiti odgovor imali su za oko 10% bolje rezultate i odmah nakon učenja, i nakon što je proteklo oko 38 sati. Iako je metoda učenja parova riječi psiholozima jedna od omiljenih, neki stručnjaci tvrde kako ona nije dobar pokazatelj koliko smo zaista u stanju naučiti.

Zato je napravljen drugi eksperiment, čiji su rezultati objavljeni u istom časopisu. Ovaj se put od studenata tražilo da nauče nešto konkretnije (u ovom slučaju dat im je esej o vidu). Studentima je dano da pročitaju esej, a onda su im postavljali pitanja koja su se ticala ključnih dijelova eseja, tako se njihova pažnja usmjerila na ono bitno u tekstu, čak i ako su u odgovorima griješili prije nego što bi dobili točan odgovor. Rezultati na testu naučenog gradiva bili su puno bolji nego kad im je dat esej u kojem su ključni pojmovi koje je trebalo naučiti bili tiskani italikom, ili boldani.

Znanstvenici savjetuju da uvijek pokušamo odgovoriti na pitanja prije nego dobijemo točan odgovor, jer to će osnažiti naše pamćenje.

Ako npr. neki tekst ima zanimljiv naslov koji mi ne razumijemo, npr. “Pavlovljevo uvjetovanje”, zapitajmo se što bi to moglo biti, prije nego krenemo čitati članak. Pokušajmo odgovoriti koje je značenje neke riječi prije nego je potražimo u rječniku, zapitajmo se o odgovorima na pitanja postavljena o lekciji koju još nismo obradili prije nego što je počnemo učiti. Prije nego u Google ukucate željeni pojam pokušajte sami pretpostaviti o čemu je riječ. Nemojte se zabrinjavati ako su vaši odgovori bili krivi, jer na pogreškama se, ipak, uči.

Izvor: scientificamerican.com

Ostavi komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Psihologija

Svaki dan donosimo odluke na temelju toga kako procjenjujemo vlastito pamćenje. Studenti i učenici odlučuju koliko im treba za pripremu jednog ispita. Kupci odlučuju...

Neuroznanost

Drevnim tehnikama vježbanja pamćenja, kakve su koristili još stari Grci i Rimljani, možemo postići superpamćenje kakvo imaju svjetski šampioni, tvrde nizozemski neuroznanstvenici. S obzirom...

Wellness i prehrana

Još 1930-ih otkriveno je da laboratorijski štakori koje su hranili prehranom s ograničenim brojem kalorija (caloric-restricted, ili CR prehranom) žive dvostruko duže od pripadnika...

Biljke i životinje

Crijeva imaju kompliciran odnos s mozgom i to se odvija dvosmjerno. Problematičan gastrointestinalni trakt šalje signale mozgu, a mozak slične signale šalje crijevima. Nedavno...

Oglašavanje