Connect with us

Znanost

FOTO: AP / The Independent

Matematika i Ekonomija

Nagrađen Abelovom nagradom za dokaz teorema koji je ostao neriješen 358 godina

Unatoč činjenici što se Nobelova nagrada ne dodjeljuje za otkrića na području matematike, norveška Akademija znanosti i umjetnosti dodjeljuje tzv. Abelovu nagradu, kao svojevrsnu matematičku inačicu Nobela. A Abelovu nagradu ove je godine dobio prof. Andrew Wiles, zato što je uspio dokazati najstariji neriješeni problem na području matematike, tzv. Fermatov posljednji teorem

Prof. Wiles se s navedenim teoremom susreo još kao desetogodišnjak, naišavši na knjigu Posljednji problem, u kojoj su bili opisani pokušaji rješavanja dotičnog problema u razdoblju od oko 330 godina. U osnovi, teorem koji je 1637. godine postavio francuski matematičar Pierre de Fermat kaže sljedeće:

Ne postoje pozitivni cijeli brojevi a, b, i c takvi da je an + bn = cn gdje je n prirodan broj veći od 2

Trideset godina nakon što se prvi put susreo s navedenom matematičkom preprekom, Wiles, inače profesor matematike na Oxfordu, uspio je riješiti navedeni problem, dokazavši ga u znanstvenom radu s preko 200 stranica teksta. Iako je prof. Wiles navedeni rad objavio još 1993. godine, matematičar koji je provjeravao njegov rad naišao je na nekoliko grešaka u dokazu. Stoga je Wiles, uz pomoć jednog svog studenta, morao ispočetka provjeriti sve izračune, pa je završna inačica rada objavljena 1995. godine. Dva desetljeća kasnije, Norvežani su odlučili dostojno nagraditi njegov životni projekt pa je, Wiles, uz plaketu, dobio i 700.000 USD.

„Ovaj me problem potpuno zaokupio. Bio je to najslavniji problem u matematici, iako ja to tada nisam znao. Ono što me potpuno iznenadilo bila je činjenica kako postoje neki neriješeni problemi koje može razumjeti neki desetogodišnjak, pa čak ih i probati riješiti. dok sam pohađao fakultet, mislio sam da imam dokaz, no ispostavilo se da sam bio u krivu“, otkrio je Wiles o svojem cjeloživotnom projektu za britanski Guardian.



Postavlja se pitanje kako je Wiles uspio dokazati teorem koji je ostao nepremostiva prepreka za cijeli niz matematičara u rasponu od preko 3 i po stoljeća? Naime, dotični je problemu pristupio na potpuno nov način, kombinirajući elemente tri grane matematike – modularne oblike, eliptične krivulje i Galoisove module. Osim toga, služio se i iskustvima matematičara koji su prije njega pokušali dokazati teorem.

Pritom je zanimljivo napomenuti kako je i sam Fermat vjerojatno pronašao rješenje vlastitog problema, a što je natuknuo u jednoj od svojih bilješki. „Imam uistinu sjajan dokaz ovog teorema, no ovaj je papir jednostavno premalen da bi ga mogao zapisati“, natuknuo je Fermat. Fermatovo rješenje problema nije nikad pronađeno.

Izvor: The Norwegian Academy of Science and Letters

Tražili ste na googlu:

zašto se ne dodjeljuje nobelova nagrada iz matematike

Nastavi čitati
Možda vas zanima...

Zaljubljenik u znanstvenu fantastiku, serije i filmove, kao i kvizove znanja. Urednik SF Centra, najvećeg hrvatskog SF webringa

15 komentara

15 Comments

  1. Alem Kasami

    ožujak 19, 2016 kod 8:53 pm

    nije sigurno ni Abel nije u svoje vrijeme uspio dokazati svoje iz jednostavnog razloga ocjenjivači ga nisu razumjeli jer su bili ispod njegovog prosjeka

    • Alem Kasami

      ožujak 19, 2016 kod 9:54 pm

      bar posthumna utjeha mladog geniusa koji je umro u bijedi i odbacivanju

  2. Smjesna strana svijeta

    ožujak 19, 2016 kod 10:35 pm

    Ne znam za ostale ali ovo je meni ekstra…

  3. Filip Požar

    ožujak 19, 2016 kod 11:59 pm

    Nije li ovo stara vijest? Siguran sam da sam ovo cuo vec prosle godine? U svakom slucaju vraski tezak teorem, ne znam nikoga tko ga nije probao rijesit .

    • Znanost.com

      ožujak 20, 2016 kod 7:16 am

      Poštovani, Google je vaš prijatelj. 😉 Norvežani su navedenu vijest objavili u utorak.. Evo i linka na jedan od stranih news siteova, ako nama ne vjerujete – http://phys.org/news/2016-03-british-mathematician-sir-andrew-wiles.html

    • Filip Požar

      ožujak 20, 2016 kod 8:51 am

      Nije da ne vjerujem, ali sam siguran da sam prosle godine u skoli cuo na nekoj prezentaciji da je dokazan u 200 stranica dokaza. Ne znam vise je li se to stvarno dogodilo

    • Znanost.com

      ožujak 20, 2016 kod 2:50 pm

      Filip Požar Piše Vam sve u vijesti. Teorem je prof. Wiles dokazao još 1995. godine, no tek mu je ove godine uručena (tj. biti će uručena 24. svibnja) Abelova nagrada.

    • Filip Požar

      ožujak 20, 2016 kod 8:00 pm

      Skužio sam kad sam pročitao ovaj engleski clanak. Nisam vidio to na vašem članku. 🙂

    • Znanost.com

      ožujak 20, 2016 kod 8:39 pm

      Filip Požar Ima taj podatak i u našem članku. 🙂

    • Filip Požar

      ožujak 20, 2016 kod 8:39 pm

      Lol, to ti je pozornost… Moj bed 🙂

  4. Gabrijel Barišić

    ožujak 20, 2016 kod 10:23 am

    Respect!

  5. Mario Novaković

    ožujak 20, 2016 kod 11:05 am

    šta je probava jedan po jedan? tako bi ja haha

  6. Filip Kralj

    ožujak 20, 2016 kod 12:11 pm

    ok al koje je onda rješenje tj. koji je broj N ?

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Matematika i Ekonomija

Popularno

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh