Connect with us

Znanost

Kemija

Najdugovječniji laboratorijski eksperiment nastavlja se istom “brzinom”

Ako bacite pogled na eksperiment koji se odvija u kabinetu odjela matematike i fizike sveučilišta Queensland, složit ćete se sa uvriježenim mišljenjem kako je taj eksperiment “uzbudljiv koliko i gledanje trave kako raste”. Tamo se, ispod staklene kupole, nalazi lijevak napunjen asfaltom. Na prvi pogled izgleda kao da mu jedina funkcija da tamo stoji, ali ne dajte se zavarati. Zapravo, gledate najdugovječniji laboratorijski eksperiment na djelu. Bilo je još dugovječnijih eksperimenata, ali oni su svi u nekom razdoblju imali prekide, dok se ovaj odvija u kontinuitetu.

Eksperiment pod nazivom Pitch Drop (pitch je tamna viskozna supstanca koja nastaje kao ostatak pri destilaciji organskih tvari; drop je kap), započeo je 1927. Profesor fizike sa Queensland sveučilišta, Thomas Parnell želio je dokazati da “pitch”, koji uključuje supstance u koje spada i asfalt, nije čvrsta tvar već vrlo viskozna tekućina.

Kako bi to dokazao, Parnell je zagrijao uzorak i stavio ga u zatvoreni stakleni lijevak da se slegne. Taj proces trajao je tri godine. 1920, Parnell je otkinuo dno lijevka kako bi smjesi omogućio neometano istjecanje, što se zaista počelo događati, izuzetno sporo. Prva kap pala je u posudu 1938. Druga i treća kap uslijedile su 1947 i 1954. Nakon što je u zgradi instalirana klimatizacija, došlo je do dodatnog smanjenja brzine, pa je osmoj kapi koja je pala u studenom 2000., za to bilo potrebno 12 godina i četiri mjeseca.

pitchdrop2

Parnell je umro 1948, ali njegov eksperiment preuzeli su drugi znanstvenici sa sveučilišta. Nikad nije vidio trenutak u kojem kap pada, ali ni ostali nisu bili bolje sreće. Asfaltna smjesa ima iritantnu tendenciju da kapne baš onda kad nitko ne promatra. Prijenos putem web-kamera tijekom 2000-te propao je jer se pokazalo da su uređaji bili u kvaru u trenutku kad je kap pala. Sljedeća kap se očekuje negdje u jesen 2013.

Izvor: Slate

12 komentara

12 Comments

  1. Star North

    lipanj 28, 2013 kod 10:13 am

    Hmm… ok!!

  2. Tomislav Tomic

    lipanj 28, 2013 kod 10:27 am

    hahahahahah, ajmo šekati kap,no dobro znanost mora imati dokaze, ok

  3. Siniša Neuglitsch

    lipanj 28, 2013 kod 11:08 am

    Zanimljivo kako je clanak tako lose preveden da nema veze s vezom.Beton je krut a ovdje je rijec o bitumenu koji je crni, gusti ,ljepljivi materijal nastao slicnim procesom kojim nastaje nafta.Ugrijani bitumen se koristi s krutim materijalima za asfaltiranje cesta i nema veze sa betonom.Kakav ste to vi znanstveni portal kad ne znate razliku?

  4. Ivana Kali

    lipanj 28, 2013 kod 11:15 am

    u krivu ste.nigdje se ne spominje beton nego asfalt, a bitumen = petrolejski odn. naftni asfalt

  5. Siniša Neuglitsch

    lipanj 28, 2013 kod 11:20 am

    Netko je vrlo brzo editirao clanak 🙂 jer je u vrijeme kad sam pisao bila rijec o betonu odmah u prvom dijelu clanka a ne o asfaltu ili bitumenu…

  6. Val Simot

    lipanj 28, 2013 kod 12:45 pm

    kod nas bi se obradom podataka sigurno bavila nekakva agencija sa par desetaka zaposlenih

  7. Ljudva Hanžek

    lipanj 28, 2013 kod 2:01 pm

    Emil Kušan, o ovome si mi bio pričao, jel da?

  8. Maja Povijač

    lipanj 28, 2013 kod 3:22 pm

    Genijalno! :)))

  9. Tomislav

    srpanj 11, 2013 kod 2:11 pm

    Stručno rečeno, asfalt je u punom nazivu asfalt beton, a i asfalt beton i beton su u načelu smjese agregata i veziva (bitumen ili cement+voda)

  10. Tomislav

    srpanj 11, 2013 kod 2:14 pm

    Stručno se kaže asfalt beton, a načelna razlika je u vezivu koja praktično puno znači

  11. Franjo

    srpanj 21, 2013 kod 5:30 am

    Postoje eksperimenti koji pokazuju da je i staklo tekućina. Ti “eksperimenti” obuhvaćaju čak i duži vremenski period, jer se do rezultata dolazi promatranjem staklenih prozora starih par stotina godina.

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Kemija

Popularno

Advertisement

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh