Connect with us

Znanost

Planete i mjeseci

Najmanje jedna od šest zvijezda ima planet veličine Zemlje koji kruži oko nje

Traganje za Zemljinim blizancem postaje sve zanimljivije. Uz pomoć NASA-inog teleskopa Kepler astronomi počinju pronalaziti planete veličine Zemlje koji kruže oko nama udaljenih zvijezda.

Nova obrada podataka sa svemirskoga teleskopa Kepler pokazuje da oko 17% zvijezda ima planet veličine Zemlje koji kruži po putanji bližoj zvijezdi od Merkurove putanje oko Sunca. S obzirom da u našoj galaksiji postoji približno 100 milijardi zvijezda, to znači da u njoj postoji i najmanje 17 milijardi planeta veličine Zemlje.

Francois Fressin iz Centra za astrofiziku Harvard-Smithsonian (CfA) predstavio je analizu na konferenciji za novinare na sastanku Američkoga astronomskog društva na Long Beachu. Članak koji pojašnjava istraživanje prihvaćen je za objavu u časopisu The Astrophysical Journal.

Kepler otkriva planete koristeći metodu prolaska – čeka da planet prođe ispred svoje zvijezde i tako stvori malu pomrčinu koja slabo zamrači zvijezdu. Nakon prvih 16 mjeseci potrage pronađeno je oko 2.400 odgovarajućih planeta. Astronomi su se tada zapitali koliki je dio tih signala stvaran, a isto tako i koliko je planeta Kepler previdio.

Simulirajući Keplerovu pretragu, Fressin i njegovi suradnici uspjeli su ispraviti potencijalne greške i nepotpune podatke na listi planeta, otkrivajući tako točniji broj planeta veličine Zemlje koji kruže oko drugih zvijezda.

“Postoji niz astrofizičkih obrisa koji mogu oponašati signale planeta, ali takve pojave mogu iznositi najviše 10% ukupnoga broja uočenih planeta. Svi su ostali signali vjerodostojni”, tvrdi Fressin.

Većina zvijezda sličnih našemu Suncu ima planete

Znanstvenici su otkrili da 50% zvijezda ima planet veličine Zemlje ili veći koji kruži u njenoj neposrednoj blizini. Dodajući tom broju i veće planete koji su otkriveni na udaljenostima do one Zemlje od Sunca, taj se broj penje i do 70%.

Ekstrapoliranjem Keplerovih trenutnih istraživanja te rezultata drugačijih metoda otkrivanja može se doći do zaključka kako gotovo sve zvijezde slične našemu Suncu imaju planete koji kruže oko njih.

Znanstvenici su tada grupirali planete u pet različitih veličina. Otkrili su da 17% zvijezda ima planet koji je veličinom između 0,8 i 1,25 veličine Zemlje, a kreće se po putanji u kojoj godina traje 85 dana ili manje. Približno četvrtina zvijezda ima u svojemu sustavu “super Zemlju”, planet veličine 1,25 do dvije Zemlje i godine u trajanju od 150 dana ili manje. Također, jedna četvrtina zvijezda ima mini-Neptun planet (planet veličine od dvije do četiri Zemlje) u orbiti gdje godina traje do 250 dana.

Veći planeti su rjeđa pojava. Svega 3% sustava ima planete koji su 4 do 6 puta veći od Zemlje (veliki Neptun planeti), a 5% plinovite divove (planeti koji su od 6 do 22 puta veći od našega), i to u zoni gdje godina traje do 400 dana.

Manji planeti nisu izbirljivi

Znanstvenici su se također pitali jesu li određene veličine planeta više ili manje uobičajene oko različitih vrsta zvijezda. Otkrili su da za svaku veličinu planeta, osim plinovitih divova, ne postoji određena vrsta zvijezde. “Neptuni” kruže jednako često oko crvenih patuljaka kao i oko zvijezda sličnih našem Suncu. Isto vrijedi i za manje planete. Ova otkrića proturječe dosadašnjim uvjerenjima.

“Zemlje i super-Zemlje nisu izbirljive. Nalazimo ih u svim vrstama okruženja”, tvrdi suautor Guillermo Torres iz CfA.

Planete koji su bliži svojim zvijezdama lakše je otkriti zato što češće prolaze ispred nje. Prikupljanjem novih podataka i planeti s većim kružnim putanjama bit će uskoro otkriveni. Nastavak Keplerove misije će posebice omogućiti pronalazak planeta veličine Zemlje na većim udaljenostima, uključujući putanje slične Zemljinoj u zoni prikladnoj za život.

Sa sjedištem u Cambridgeu, Centar za astrofiziku Harvard-Smithsonian zapravo je suradnja između Astrofizičkoga opservatorija Smithsonian Opservatorija harvardskoga učilišta. CfA znanstvenici, organizirani u šest istraživačkih odjela, proučavaju podrijetlo, evoluciju i konačnu sudbinu svemira.

Izvor: Harvard-Smithsonian Center for Astrophysics

Biomimetičar. Čita, gleda, piše. Smije se. Zanima se za prirodu, obnovljivu energiju, umjetnu inteligenciju, permakulturu, zelenu gradnju, glazbu, putovanja, ljude i kuhanje. I jezike i skijanje i sviranje bubnjeva. I još ponešto.

10 komentara

10 Comments

  1. Filip Koši

    siječanj 20, 2013 kod 11:05 pm

    mozda nisamo sami ..

  2. Tihomir Rezo

    siječanj 20, 2013 kod 11:26 pm

    sigurno nismo sami

  3. Jasmin Mehičić

    siječanj 20, 2013 kod 11:36 pm

    a ko kruži oko mene?

  4. Darko Matuško

    siječanj 21, 2013 kod 12:19 am

    Sami ,dosad otkriveno oko 500 milijadi galaksija i u svakoj isto toliko zvijezda u prosjeku i da budemo sami 😀 nema sanse.

  5. Mirko Kuric

    siječanj 21, 2013 kod 6:29 am

    samo što se treba “poklopiti” puno toga za stvaranje života na nekoj planeti.

  6. Dino Alberini

    siječanj 21, 2013 kod 7:15 am

    Treba se poklopiti puno toga da NE bude života. Život je jako žilav, što dokazuju bakterije koje prežive put u svemir izvan kapsule.

  7. Ivan Stipišić

    siječanj 22, 2013 kod 9:14 am

    naravno Dino,sto govori da zivot moze postojati i u nama nezamislivim uvijetima i oblicima.

  8. Miroslav Snajder

    siječanj 22, 2013 kod 11:27 am

    Ama manimo se ćorava posla, do te sveke planete treba putovati milijune godina …. jedino kad smisle sat sa motorom pa da vrijeme 1000 puta brže ide …. možda tada.

  9. Mirko Kuric

    siječanj 22, 2013 kod 3:59 pm

    vidi se našli, su bakterije na marsu.

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Planete i mjeseci

Popularno

Advertisement

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh