Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Svemir

Najsitnije čestice u svemiru su nas spasile od uništenja

Znanstvenici su sve bliži odgovoru na najveće pitanje u znanosti – zašto smo mi uopće nastali.

Nedavno otkriveni gravitacijski valovi mogli bi sadržavati dokaz koji potvrđuje teoriju da je život uspio opstati tijekom Velikog praska zahvaljujući faznoj tranziciji koja je dopustila česticama neutrina pomiješati materiju i antimateriju. Ovo su tvrdnje iznesene u novom istraživanju kojeg je proveo internacionalni tim istraživača, piše Science Daily.

Kako smo spašeni od uništenja nije pitanje iz područja znanstvene fantastike – prema teoriji Velikog praska u modernoj kozmologiji, količina stvorene materije bila je jednaka količini nastale antimaterije. Da je tako ostalo, prilikom njihovog susreta došlo bi do međusobnog uništenja.

Ali naše postojanje prkosi ovoj teoriji. Da bi izbjegao uništenje, svemir je morao pretvoriti malu količinu antimaterije u materiju i stvoriti neravnotežu među njima.

“Svemir je postao neproziran za svjetlost nekih milijun godina poslije svog nastanka, što nas navodi do pitanja ‘Kako smo mi onda ovdje?’, na koje je teško dati odgovor”, kaže Jeff Dror, student poslijediplomskog studija na Berkeleyju i jedan od koautora istraživanja.

Kako su materija i antimaterija suprotno naelektrizirane, ne mogu se pretvoriti jedna u drugu osim ako su neutralnog električnog naboja. Neutrino je jedina električno neutralna čestica materije koja nam je poznata i najvjerojatnije je on zaslužan za ovu promjenu.

Ova teorija, koju mnogi istraživači podržavaju, zagovara to da je svemir prošao kroz faznu tranziciju kako bi čestice neutrina mogle pomiješati materiju i antimateriju.

“Fazna tranzicija je slična pretvaranju ključale vode u paru ili pretvaranju vode u led hlađenjem. Ponašanje materije mijenja se na određenoj temperaturi, koja se naziva kritična temperatura.

Kada se neki metali ohlade do određene temperature, oni gube električnu otpornost zbog fazne tranzicije i postaju supervodiči. To su osnove magnetske rezonancije koja služi za dijagnosticiranje raka.

Kao u slučaju supervodiča, fazna tranzicija koja se odigrala dok je svemir bio u početku mogla je stvoriti veoma tanke cijevi magnetnog polja, koje se nazivaju kozmičke žice”, objašnjava Hitoshi Murayama, profesor fizike na Berkeleyu i jedan od koautora istraživanja.

Dror i Murayama su dio tima istraživača iz Japana, SAD-a i Kanade koji vjeruju da su kozmičke žice pokušale pojednostaviti svoje funkcioniranje, što je dovelo do sitnih kolebanja u prostor-vremenu, koja su nazvana gravitacijski valovi.

“Nedavno otkriće gravitacijskih valova otvorilo nam je mogućnost još više se osvrnuti u prošlost. Kada je svemir bio bilijun ili kvadrilijun puta topliji od najtoplijeg mjesta u sadašnjem svemiru, čestice neutrina su se vjerojatno ponašale na način koji je omogućio naš opstanak. Mi smo dokazali da su one za sobom ostavile uočljive gravitacijske valove kako bi nas obavijestile o tome”, kaže Graham White, jedan od koautora.

“Kozmičke žice su bile popularne dok se smatralo da su one radile male varijacije u gustoći mase, zbog čega su nastajale zvijezde i galaksije, ali je ta teorija odbačena zbog nedavnih podataka koji su isključili ovu ideju.

Poslije našeg istraživanja, ideja o kozmičkim žicama se vraća na scenu, iz drugačijeg razloga. Ovo je uzbudljivo”, priča Takashi Hiramatsu sa Sveučilišta u Tokiju, koji je također sudjelovao u izradi istraživanja.

“Bit će veoma uzbudljivo saznati zašto smo mi uopće nastali. To je najveće pitanje u znanosti”, zaključuje Murayama.

Ostavi komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Svemir

Satelit WorldView-3 je nove snimke napravio 23. svibnja s udaljenosti od 650 kilometara.

Planete i mjeseci

Grupa znanstvenika Američke svemirske agencije (NASA) je otkrila planet veličine Zemlje na kojem bi se mogao razviti neki oblik života. Iz NASA-e su izjavili...

Svemir

Oni koji su oduvijek željeli stići do Mjeseca ili do Internacionalne svemirske stanice uskoro bi to mogli i napraviti, s obzirom na to da...

Znanost za početnike

Zvijezde su prekrasna nebeska tijela, ali što ih čini takvima? Od čega se sastoje? Kako nastaju zvijezde? Zvijezde nastaju iz oblaka prašine koji su...

Oglašavanje