Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Arheologija i paleontologija

Naš najnoviji predak – Australopithecus sediba

U otkriću koje bi moglo izmijeniti priču evolucije čovjeka, znanstvenici koji rade u Južnoafričkoj Republici otkrili su ostatke kostura nove vrste pračovjeka.

Dva djelomična kostura odrasle žene i djeteta pronađeni su u rudarskim otpacima u Kolijevci čovječanstva, mjestu svjetske baštine, gdje ih je 2008. pronašao profesor Lee Berger sa Sveučilišta Witwatersrand u Južnoafričkoj Republici. Vrsta, nazvana Australopithecus sediba, ima karakteristike starijih dvonožnih majmuna i nešto mlađe vrste prvotnih Homo vrsta, tvrde znanstvenici. Anatomija i dob ostataka opisani su u dva rada objavljena u posljednjem izdanju prestižnog časopisa Science.

Međunarodna skupina od preko 60 znanstvenika bila je uključena u identifikaciju i određivanje starosti kostura, uključujući dr. Andy Herries sa Sveučilišta u Novom Južnom Walesu, dr. Robyn Pickering sa Sveučilišta u Melbournu i dr. Paul Dirks sa Sveučilišta James Cook. „Nova dokumentirana vrsta čini se kao jako dobar prijelazni oblik, možda i najbolji do sada pronađen, između Australopithecusa i prvih članova roda Homo“, kaže profesor Berger.

Ime sediba, što u jeziku sesotho znači „prirodno proljeće“, čini se prikladnim za vrstu koja bi mogla biti početna točka uspona roda Homo, kaže Berger. Australski znanstvenik procijenio je starost slojeva u kojima su nađeni fosili između 1.95 i 1.78 milijuna godina. Ostacima je starost procijenjena na otprilike 1.95 milijuna godina što postavlja novu vrstu na prijelaznu točku u našoj evolucijskoj priči od dvonožnih majmuna malih mozgova do ljudskih predaka velikih mozgova.

Dr. Dirks, geolog, vodio je skupinu koja je proučavala kontekst fosila. Zadaća procjene starosti ostataka pripala je dr. Herriesu, paleoantropologu sa Škole medicinskih znanosti na UNSW i dr. Pickeringu sa Sveučilišta Melbourne. Obojica su vodeći svjetski stručnjaci u znanosti geokronologije. Trio je koristio naprednu uran-olovo radiometrijsku procjenu vremena u kombinaciji s paleomagnetizmom – studijom utjecaja promjena u magnetskom polju Zemlje na nagib minerala u spiljskim naslagama – kako bi odredili starost fosila.

Znanstvenici su otkrili da su stvorenja vjerojatno pala u spilju duboku 50 metara ubrzo nakon početka razdoblja `normalnog` magnetskog polariteta prije otprilike 1.95 milijuna godina. „Donedavno je bilo nemoguće precizno odrediti starost spiljskih nalazišta u Južnoafričkoj Republici, no s razvojem novih tehnologija počinjemo shvaćati veze između prvih ljudi jednih prema drugima“, kaže dr. Herries. „Ovo je razdoblje velike klimatske promjene i povećane sušnosti u Africi, kad se pojavljuje više različitih vrsta ljudi koje su sve potencijalni preci Homo erectusa, svaka se prilagođavajući ovim promjenama na drugi način. Australopithecus sediba, kako se čini, ima značajke obaju prvih vrsta, Australopithecus africanus, i nešto novije vrste, Homo erectus“, kaže dr. Herries.

Značajke modernih ljudi
Informacije dobivene analizom kostura pokazuju da je Australopithecus sediba bio uspravan hodač, visok oko 1.27 metara i dijelio je slične karakteristike prvih ljudi, uključujući istaknut nos i jake šake s kojima je mogao izrađivati i koristiti kameno oruđe. Njegov mozak bio je još uvijek relativno malen, no imao je duge noge te napredne bokove i zdjelicu koji su mu mogli pružiti modernije kretanje slično Homo erectusu i modernom čovjeku, kažu znanstvenici.

„Otkriće tolikih djelomičnih kostura na jednom nalazištu je besprimjerno. Ono nam omogućava da razumijemo u potpunosti anatomiju kostura ovih prvih predaka ljudi umjesto da se oslanjamo na fragmente lubanje ili nekoliko zuba, koje nas katkad mogu zavesti na krivi put“, kaže dr. Herries. Do danas su provedena samo preliminarna iskapanja na nalazištu, no u mjesecima otkad je rad za Science predan, otkriveno je još više ostataka zajedno s djelomičnim kosturima drugih životinja kao što je Dinofelis, velikozuba mačka (lažni sabljozubi tigar).

Opsežna iskopavanja, uključujući proučavanje životinjskih ostataka i izotopnu analizu, vjerojatno će otkriti više informacija o klimi tadašnjeg doba i svijetu u kojem je Australopithecus sediba živio. Iskapanja se planiraju sredinom ove godine. „Vjerojatno ovi fosili ne predstavljaju najstariji dokaz postojanja Australopithecus sediba.Na nalazištu ima i sedimenata starijih od 2 milijuna godina i samo je pitanje vremena hoće li se u njima otkriti raniji primjeri sedibe ili neke druge vrste prvih predaka ljudi“, kaže dr. Herries.

Izvor: University of New South Wales

Ostavi komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Arheologija i paleontologija

Genetička istraživanja su dokazala da prijateljstvo psa i čovjeka traje već 30000 godina. Znanstvenici tvrde da su tada po prvi put drevni lovci-sakupljači pripitomili...

Biologija

U posljednjih nekoliko mjeseci znanstvenici su pronašli novi sloj u rožnici ljudskog oka te novi ligament u koljenu. Kako je moguće da u današnjem...

Društvene znanosti

Prema rezultatima novoga istraživanja na UCL-u (University College London), genetske razlike značajno su povezane s vjerojatnosti kojom ljudi preuzimaju upraviteljske odgovornosti. Studija objavljena na...

Znanost

Otkriće stvorenja, nazvanog Graecopithecus freybergi u Bugarskoj i Grčkoj, dokazuje da su naši preci počeli evoluirati u Europi 200.000 godina prije najranijih afričkih hominida

Oglašavanje