Connect with us

Znanost

Astronomija

NASA-in Kepler otkrio 461 kandidata za planet

NASA-ina je misija Kepler 7. siječnja objavila otkriće 461 novoga kandidata za planet. Četiri potencijalna nova planeta skoro su dvostruko veća od Zemlje i orbitiraju u “nastanjivome području” njihovoga sunca. Nastanjivo područje je regija u planetarnome sustavu u kojoj može postojati tekuća voda na površini planeta.

Temeljem mjerenja provedenih od svibnja 2009. do ožujka 2011. rezultati pokazuju stabilan porast u broju kandidata manje veličine i broju zvijezda s više od jednoga kandidata.

“Nema boljega načina za početak Keplerove proširene misije od otkrića većega broja mogućih ispostava koje mogu podržavati život na granicama svjetova”, izjavio je Christopher Burke, znanstvenik koji vodi analizu na Institutu SETI u Mountain Viewu u Kaliforniji.

Od prošloga Keplerovog kataloga objavljenoga u veljači 2012. broj kandidata otkrivenih među podatcima porastao je za 20% i sada broji 2.740 potencijalnih planeta koji kruže oko 2.036 zvijezda. Najveća povećanja su primijećena u broju kandidata veličine Zemlje i super-Zemlje, koji su porasli za 43 odn. 21%.

Novi podatci pokazuju i povećanje broja otkrivenih zvijezda koje imaju više od jednoga kandidata za planet sa 365 na 467. Do danas je primijećeno da 43% Keplerovih kandidata ima planet u susjedstvu.

“Velik broj sustava s više kandidata koje je otkrio Kepler sugerira da znatan dio egzoplaneta obitava u ravnim multiplanetarnim sustavima”, rekao je Jack Lissauer, planetarni znanstvenik u NASA-inom istraživačkom centru Ames u Moffett Fieldu u Kaliforniji. “To je u skladu s onime što znamo o svojemuj planetarnom susjedstvu.”

Svemirski teleskop Kepler identificira kandidate za planet ponavljanjem mjerenja i promjenama svjetline preko 150.000 zvijezda u potrazi za planetima koji prolaze ispred ili su u tranzitu pokraj svoje zvijezde. Najmanje tri prolaza su potrebna kako bi signal prepoznao kao potencijalni planet.

Da bi identificirali potencijalne nove planete, znanstvenici su analizirali preko 13.000 signala koji izgledaju kao tranzit i eliminirali fenomene, kao što su utjecaj opreme na mjerenja ili astrofizički lažno pozitivan rezultat.

Kandidati zahtijevaju dodatna promatranja i analize do sada poznatih rezultata kako bi bili potvrđeni kao planeti. Početkom 2012. godine su 33 kandidata među Keplerovim podatcima bila potvrđena, a do danas ih je ukupno 105.

“Analize sve dužih vremenskih razdoblja u Keplerovim podatcima otkrivaju manje planete s dužim periodom orbite, sličnim Zemljinom”, rekao je Steve Howell, znanstvenik na Keplerovoj misiji pri Amesu. “To više nije pitanje hoćemo li pronaći pravu sestru Zemlje, nego kada.”

Potpuni popis Keplerovih kandidata za planet dostupan je u interaktivnoj tablici NASA-inoga arhiva egzoplaneta. Arhiv financira NASA-in Program za istraživanje vanjskih planeta da bi prikupio podatke i učinio ih javno dostupnima radi podrške potrazi i karakterizaciji egzoplaneta i njihovih zvijezda.

Ames upravlja razvojem Keplerovoga sustava na Zemlji, izvršavanjem misija i analizom znanstvenih podataka. NASA-in Laboratorij za mlazni pogon (JPL) u Pasadeni upravlja razvojem misije Kepler. Tvrtka Ball Aerospace and Technologies Corp u Boulderu razvila je Keplerov sustav leta i daje podršku operacijama misije sa JPL u Laboratoriju za atmosfersku i svemirsku fiziku Sveučilišta Colorado u Boulderu.

Institut za znanost svemirskih teleskopa u Baltimoreu arhivira, čuva i distribuira Keplerove znanstvene podatke. Kepler je deseta od NASA-inih misija Discovery, koje financira NASA-ina Uprava za znanstvene misije pri Agenciji, sa sjedištem u Washingtonu.

JPL upravlja NASA-inim programom istraživanja egzoplaneta. NASA-ina arhiva egzoplaneta čuva se u Centru za infracrvenu obradu i analizu na Kalifornijskom tehnološkom institutu.

Za više informacija o NASA-inom arhivu egzoplaneta posjetite: http://exoplanetarchive.ipac.caltech.edu/index.html.

Za više informacija o misiji Kepler posjetite: http://www.nasa.gov/kepler.

Izvor: NASA/Jet Propulsion Laboratory

13 komentara

13 Comments

  1. Mladen Kolenko

    siječanj 28, 2013 kod 9:10 pm

    A baš se nama sada jebe za tamo neku Zemlju eventualno kontabilnu našoj. Jer mi ćemo i ovako odavno biti pod njenim pokrovom dok sonde upoće stignu i ako uspiju stići do njih! Zato, jedino što u svemu tome je zanimljivo da bi vanzemaljci mogli čak i postojati?! Što znate, možda sam upravo ja jedan od “njih” 🙂

  2. Dušan Jovanović

    siječanj 28, 2013 kod 9:13 pm

    Nenade izvanzemaljski život zasigurno postoji, samo je je upitan njegov tehnološkokulturalni stupanj razvitka, na koncu o tome i logika ima nešto za reći, a gdje logika dođe tu padaju sve barijere.. 😉

  3. Amir Alic

    siječanj 28, 2013 kod 9:18 pm

    BLA BLA BLA

  4. Perić Josip

    siječanj 28, 2013 kod 9:20 pm

    puno su rekli xd

  5. Zeljko Extrem

    siječanj 28, 2013 kod 9:34 pm

    bolje da trazimo posao nego planete:/

  6. Dejan Buranji

    siječanj 28, 2013 kod 9:38 pm

    Traženje planeta je posao

  7. Kenan Linkinpark Avdic

    siječanj 28, 2013 kod 10:14 pm

    al nezz kakve koristi imaju od toga iako otkriju nesto kako ce doci tamo kad je to bogu iza nogu stvarno je glupo nama je ova jedna dovoljna

  8. Daniela Dunat

    siječanj 28, 2013 kod 10:30 pm

    Volim čitati o Svemiru i podržavam istraživanja, ali čini mi se da se svrha u puno slučajeva gubi i da se nešto otkriva da bi se moglo komercijalizirati. Ne bi bila čudna, primjerice, ´´zvjezdana´´ vjenčanja među zvijezdama. I novac koji se ulaže u sve to je ogroman, a neki problemi ´´stoje´´. Što s kontaminiranim ozonom bila bi aktualnija tema od traženja Zemljinih obiteljskih srodnika.

  9. Peter Siroka

    siječanj 28, 2013 kod 11:19 pm

    Prvo neka sprovedu dimension-bending s papira u stvarnost pa onda možemo pričat o putovanjima do tad je ovo zanimljivo čisto kao SF štivo…

  10. Le La

    siječanj 28, 2013 kod 11:27 pm

    To sam znala i sa 5 god…

  11. Ivan Brozović

    siječanj 29, 2013 kod 12:30 am

    Svima koji posjeduju osnovna znanja o svemiru logika i statisticke cinjenice nalazu da mora postojati planet slican zemlji,dakle sa tekućom vodom odnosno 99%tnom sansom postojanja zivota,to je jedna stvar a druga je kada se takav planet ugleda i snimi teleskopom kada ce cijeli znanstveni i laicki svijet reci “znao sam…:)” Zato ta istrazivanja nisu nimalo bezvezna.

  12. Sandro Nača

    siječanj 29, 2013 kod 5:15 am

    znanstvenici su uvijek bili čudni i malo luđi ljudi koji su gledali samo znanstvene stvari a druga čuda nisu viđali-j ti znanost m

  13. Sandro Nača

    siječanj 29, 2013 kod 5:15 am

    otkrijte mi dlake u šupku – i to je za njih čudo 🙂

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Astronomija

Popularno

Advertisement

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh