Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Neuroznanost

Ne kužite umjetnost? Mali strujni šok mozgu može vam pomoći!

Naporno se trudite izgledati sofisticirano u muzeju? Nova istraživanja tvrde da mali strujni šok vašem mozgu može pomoći da više uživate u umjetnosti.

Studija u Social Cognitive and Affective Neuroscience otkrila je da se iskustvo promatranja umjetnosti može poboljšati aktivacijom lijevog dorsolateralnog predfrontalnog korteksa (DLPFC).

Amateri, Honoré Daumier (Credit: Wikimedia)

Grupa od 12 volontera ocjenjivala je slike i fotografije stvarnih situacija mnogo višim ocjenama nakon što je struja kroz elektrode protresla taj dio mozga, za kojeg se smatra da regulira emocije. Kao što su i prethodna istraživanja pokazala, mali strujni šok može biti moćna stvar – električna stimulacija skalpa dokazano je uspjela poboljšati matematičke sposobnosti ljudi, te njihovu spretnost u videoigricama.

„Efekti stimulacije bili su suptilni, ali i dalje prilično iznimni, uzevši u obzir da su sudionicima praktički spojili bateriju na glavu”, rekao je neurolog Anjan Chatterjee časopisu New Scientist o ovoj studiji. Chatterjee smatra da aktiviranje ove regije mozga poboljšava raspoloženje, što čini promatranje umjetnosti mnogo boljom. U ovoj studiji, stimulacija mozga poboljšala je sudionicima samo promatranje realistične, a ne apstraktne umjetnosti, što sugerira da proces promatranja apstraktne umjetnosti koristi druge dijelove mozga.

Iako je ogledni primjerak prilično malen, ovo nam daje novi pogled u neuralne strukture naših estetskih kritiziranja umjetnosti. Neuroestetika, još uvijek mlado polje promatranja estetike ljepote kroz neuroznanost, teži doći do samih detalja teme – kako mozak određuje što je zapravo lijepo. Ipak, nastojanje znanstvenika da kvantificiraju zašto uživamo u umjetnosti prilično je kontroverzno. Naslovnica Nature kolumne ranije ove godine rekla je da „neuroestetika uništava vašu dušu”. U eseju o toj temi, u časopisu PLOS Biology, Bevil Conway i Alexander Rehding napisali su: „Jednadžba (umjetnost = ljepota) ne stoji na čvrstom tlu. Kroz povijest, umjetnici su proizveli vrlo intrigantna i duboka umjetnička djela koja, empatički, nisu lijepa.”

Ipak, shvaćanje kako poimamo ljepotu može imati vrlo praktičke implikacije. Zaira Cattaneo, glavni autor studije, nada se kako će se ovo istraživanje jednog dana koristiti kako bi se liječili ljudi sa anhedonijom, nemogućnošću da se iskusi užitak.

Izvor: PopSci

8 komentara

8 Comments

  1. Zdravko Stanić

    8 studenoga, 2013 u 5:49 pm

    ili nasloni glavu na dovoljno jak magnet 🙂

  2. Dragan Vrcan

    8 studenoga, 2013 u 5:50 pm

    Malo lobotomije nije na odmet! 🙂

  3. Maj Hart Tandrče

    8 studenoga, 2013 u 5:52 pm

    A sto ako prodrmaju mozak ovima sta vole umjetnost? Jel oni onda prestanu uzivat u njoj? Pih

  4. Ferruccio Labinac

    8 studenoga, 2013 u 5:57 pm

    kužim i bez šoka ne zajebavajte 😀

  5. Asmir Cehic

    8 studenoga, 2013 u 6:02 pm

    Ne kuzite strujni sok, probajte zeni promjenuti tv kanal sa turske serije hahahaha

  6. Violeta Mages

    8 studenoga, 2013 u 6:26 pm

    bome ne kužim

  7. Thomas Jefferson-pop

    8 studenoga, 2013 u 7:54 pm

    ti ja dam elekrošok

  8. Goran Rajkovic

    8 studenoga, 2013 u 9:12 pm

    Baš mi je pred pola sata eksplodirao utikač u ruci!!!

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Možda će vas zanimati

Računarstvo i internet

Tim podatkovnih znanstvenika napravio je digitalnu kopiju od 44,8 gigapiksela Noćne straže.

Društvene znanosti

Među starijim osobama koje često obilaze umjetničke galerije i muzeje, odlaze na kazališne predstave i koncerte uočen je dulji životni vijek nego kod onih koji...

Oboljenja i poremećaji

Bili toga svjesni ili ne, vjerojatno ste i sami zagovornik stereotipa kako su izrazito kreativni ljudi mentalno nestabilniji od prosjeka generalne populacije. Često ćemo...

Arheologija i paleontologija

Špiljska umjetnost je nastala puno prije dolaska modernog čovjeka