Connect with us

Znanost

Društvene znanosti

Neke emocije su zajedničke svim ljudima

Evo novog istraživanja koje bi vas moglo zagolicati i natjerati na smijeh. Ispitivane su emocije ljudi koji su potjecali iz potpuno različitih sredina. Prvu skupinu su činili Britanci, a drugu Namibijci. Ispitivane su njihove emocije poput zadovoljstva, ljutnje, straha i tuge. Pokazalo se da su osnovne emocije zajedničke svim ljudima.

Svi mi dijelimo veliku genetsku sličnost s drugim ljudima, što znači da je većina naših fizičkih značajki slična. Svi mi također dijelimo i složene sustave komunikacije kojima prenosimo svoje misli, osjećaje i namjere onima oko nas. Široki raspon svojih emocija pokazujemo govorom, dodatnim zvukovima kojima pratimo govor, različitim izrazima lica i držanjem tijela. Međutim, načini komunikacije ljudi u različitim kulturama se razlikuju, kao i riječi i fraze koje se pritom upotrebljavaju, a ponekad i govor tijela.

Istraživači pod vodstvom profesorice Sophie Scott sa sveučilišta UCL (University College London) su proučavali ljudske emocije sa željom da među njima uoče one koje su svima zajedničke. Praćeni su i zvukovi kojima ljudi iz različitih kultura prate svoje izražavanje emocija zadovoljstva, ljutnje, straha, tuge, gađenja i iznenađenja. Ova istraživanja je financijski poduprlo više ustanova: Wellcome Trust, Economic and Social Research Council, University of London Central Research Fund i UCL, a rezultati studije su objavljeni u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences. Ovim radom su prikupljeni dodatni dokazi da su osnovne emocije iste u svih ljudi.

Dr. Disa Sauter je, u sklopu svoje doktorske disertacije na sveučilištu UCL, ispitala dvije skupine ljudi. Jednu su činili Britanci, a drugu stanovnici Namibije. Odabrani su pripadnici Himba naroda koji broji preko 20 000 ljudi, a živi u malim naseljima u sjevernoj Namibiji. Podaci su prikupljani u vrlo udaljenim naseljima, gdje ljudi žive kako se nekad živjelo, bez struje, tekuće vode, formalnog obrazovanja, ili bilo kakvog kontakta s pripadnicima drugih skupina.

Tijekom ispitivanja obje skupine ispitanika su slušale iste kratke priče u kojima je prevladavala određena emocija, na primjer, tuga zbog smrti nedavno preminulog rođaka. Kraj priče je bio popraćen s dva zvuka, zvukom plača i smijeha. Od ispitanika se tražilo da izaberu zvuk koji je u skladu s emocijama iz priče. Skupina Britanaca je mogla slušati reakcije skupine Himba i obratno. “Ljudi iz obje skupine su bez poteškoća prepoznavali osnovne emocije – bijes, strah, gađenje, zadovoljstvo, tugu i iznenađenje “, kaže profesorica Scott, viši istraživač sa Wellcome Trust instituta. “To upućuje da su osnovne emocije, ali i zvukovi kojima su popraćene slične u svim ljudskim kulturama.”

Ovi nalazi nadopunjuju prethodne u kojima je pokazano da su izrazi lica koji prate osnovne emocije podudarni u širokom rasponu kultura. Unatoč znatnim razlikama u muskulaturi ljudskog lica, mišići zaduženi za izražavanje osnovnih emocija su isti, pretpostavlja se zato da bi omogućili izražavanje univerzalno prepoznatljivih emocionalnih izraza. Sudionici ispitivanja su najlakše prepoznavali zvukove koji prate smijeh. Za ispitanike iz obiju kultura smijeh označava zadovoljstvo, štoviše opisuju ga kao osjećaj škakljanja.

“Škakljanje će nasmijati svakoga – i to ne samo ljude,” kaže dr. Disa Sauter, koja je proučavala skupine Himba i Engleza. “I ostali primati kao što su čimpanze, te drugi sisavci na škakljanje reagiraju slično. Sve ovo upućuje na duboke evolucijske korijene smijeha, za koji se pretpostavlja da je potekao od razigrane komunikacije između male djece i majki. Naša studija podupire ideju da je smijeh povezan sa škakljanjem, a odražava osjećaj uživanja u fizičkoj igri.”

Ako, iz ranijih studija, prihvatimo tezu da je osmijeh znak sreće, tada možemo reći da smijeh kao njegov zvučni ekvivalent u komunikaciji prenosi poruku uživanja.. Međutim, objašnjava profesor Scott, isto tako je moguće da su smijeh i osmijeh različite vrste signala. Osmijeh djeluje kao znak pozitivne društvene namjere, dok se smijehom, koji je nastao u igri, prenosi više specifičnih emocionalnih signala.

Neki pozitivni zvukovi nemaju isto značenje u obje kulture. Tako su zvuk zadovoljstva ili uspjeha specifični za određenu skupinu ili regiju. Istraživači vjeruju da je uzrok takvoj pojavi funkcija pozitivne emocije, da olakša socijalnu povezanost među članovima grupe. Takvo povezivanje je ograničeno unutar skupine na članove grupe s kojima se grade i održavaju društvene veze. Međutim, dijeljenje takvih signala s pojedincima izvan grupe nije poželjno.

Izvor: eurekalert.org

Tražili ste na googlu:

osnovne emocije, izražavanje emocija u različitim kulturama

Life is a sexually transmitted disease and there is a 100% mortality rate.

Ostavi komentar

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Društvene znanosti

Popularno

Advertisement

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh