Connect with us

Znanost

Ekologija i okoliš

Nova metoda za praćenje globalnoga pada broja pčela

Globalna mreža ljudi koji bi nadzirali stanje pčelinjih populacija mogla bi dovesti do stvaranja sustava ranoga upozoravanja koji bi znanstvenike upućivao na opasnosti koje prijete svjetskom prehrambenom sustavu i ekonomiji. “Moj cilj je dati agencijama diljem svijeta učinkovit način za praćenje pčela”, rekla je profesorica biologije Gretchen LeBuhn s Državnog sveučilišta u San Franciscu, glavna autorica studije nastale pod pokroviteljstvom Ujedinjenih naroda. “Biolozi su mnogo govorili o tome kako su populacije pčela u opadanju, ali mislim da mi zapravo nemamo valjane podatke koji bi djelovali kao sustav ranoga upozorenja za eventualne probleme u našemu prehrambenom sustavu.”

U članku objavljenome u časopisu Conservation Biology, LeBuhn i njezini suautori naveli su jednostavan i ekonomičan način za uspostavljanje sustava praćenja. Studija je pokazala da će izračun i identifikacija pčela na redovnoj osnovi svakih pet godina na dvjestotinjak lokacija proizvesti podatke dovoljno precizne da otkriju pad pčelinjih populacija od dva do pet posto godišnje. Procjenjuje se da bi takav sustav koštao dva milijuna dolara i uključivao bi međunarodna uzorkovanja, iako bi se mogao prilagoditi za različite potrebe regionalnih praćenja.

“Procijenjeni trošak održavanja međunarodnoga programa praćenja relativno je malo ulaganje u odnosu na potencijalnu gospodarsku cijenu smanjenja broja oprašivača”, navodi se u studiji. 35% svjetske opskrbe hranom ovisi o pčelama i drugim oprašivačima, uključujući i usjeve vrijedne gotovo 200 milijardi dolara svake godine, navodi LeBuhn.

“Program praćenja bi trebao biti jednostavan, ponovljiv, jeftin i, što je najvažnije, imati sposobnost da brzo otkrije i pad broja pčela ako se pojavi”, navodi se u studiji.

Predloženi sustav oslanja se na plaćene radnike širom svijeta koji bi računali i identificirali pčele pomoću jednostavnih zamki u koje bi pčele bile privučene jarko obojenim posudama ispunjenim tekućinom. Kako bi odredili usporedive tehnike uzorkovanja, troškove i vremenski raspon za dovršetak posla, istraživači su izradili simulacije koristeći podatke iz jedanaest prethodno objavljenih višegodišnjih studija.

Istraživanje je financirala Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda, a program praćenja već se koristi u Brazilu, Gani, Indiji, Keniji, Nepalu, Pakistanu i Južnoj Africi, uz potporu Fonda za globalnu zaštitu okoliša i Programa Ujedinjenih naroda za okoliš. LeBuhn je kazala da je dugoročni cilj projekta uspostaviti mrežu mjernih postaja za pružanje podataka za globalne analize.
“Nadamo se da ćemo na kraju centralizirati neke od zbirki prikupljenih podataka, tako da ljudi koji regionalno broje pčele mogu pridonijeti većemu skupu podataka.”

LeBuhn je poznata po organiziranju godišnjega “Velikoga suncokretovog projekta”, u kojemu stotinu tisuća građana diljem Sjeverne Amerike volontira i računa broj pčelinje populacije u svojim dvorištima. Projekt, koji je sada u svojoj petoj godini, nedavno je otkrio smanjeni broj pčela u urbanim područjima diljem Amerike, dodajući značaj teoriji prema kojoj je gubitak staništa jedan od primarnih razloga za snažan pad populacije pčela.

Izvor: San Francisco State University

Kao magistar informacijske znanosti, iz profesionalnih razloga posebno prati razvoj kako gospodarskih i znanstvenih prilika u zemlji i svijetu, tako i općih kulturnih i drugih događanja poput razvoja tehnologije i njezinog utjecaja na društvo.

Ostavi komentar

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Ekologija i okoliš

Popularno

Advertisement

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh