Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Ekologija i okoliš

Novi modeli predviđaju drastično zeleniji Arktik u nadolazećim desetljećima

(Credit: AMNH/R. Pearson)

arktik-suma

Nova istraživanja predviđaju da će porast temperature dovesti do velikog “ozelenjavanja”, to jest povećanja broja površina pod biljnim pokrovom na Arktiku. U studiji objavljenoj 31. ožujka u časopisu Nature Climate Change, znanstvenici predstavljaju nove modele koji predviđaju povećanje šumskih područja na Arktiku od 50 posto u sljedećih nekoliko desetljeća. Ti znanstvenici, također, pokušavaju predočiti da će ovo dramatično bujanje vegetacije ubrzati klimatsko zatopljenje u većem stupnju nego što se očekivalo.

“Tako rasprostranjena preraspodjela arktičke vegetacije mogla bi imati utjecaj koji će se odraziti diljem globalnog ekosustava”, rekao je Richard Pearson, vodeći autor ove studije i znanstveni istraživač u Centru za bioraznolikost i očuvanje prirode na Američkom prirodoslovnom muzeju (American Museum of Natural History – AMNH).

(Credit: AMNH/R. Pearson)

(Credit: AMNH/R. Pearson)

Intenzitet rasta biljaka u arktičkom ekosustavu povećava se posljednjih nekoliko desetljeća i to je trend koji se podudara s povećanjem temperatura koje se na Arktiku podižu dvostruko brže nego na globalnoj razini. Istraživački tim, u koji su uključeni znanstvenici iz; AMNH, AT&T Labs-Research, Woods Hole Research Center, Colgate University, Cornell University i University of York, koristili su klimatske scenarije 2050-e godine, da bi istražili kako će se ovaj trend nastaviti u budućnosti. Znanstvenici su razradili modele koji statistički predviđaju vrste biljaka koje bi mogle rasti pri određenim temperaturama i količinama padalina. Iako je podložan određenim nesigurnostima u predviđanju, ovaj tip modela je poprilično pouzdan način za proučavanje Arktika, samim time što njegova oštra klima ograničava razmjer broja biljaka koje mogu tamo rasti, što ovaj sustav čini jednostavnijim u usporedbi s ostalim područjima, kao što su na primjer tropska.

Ovaj model predstavlja mogućnost za veliku preraspodjelu biljnog pokrova na Arktiku, uz klimatske uvjete koji bi tamo mogli prevladavati u budućnosti, gdje bi otprilike polovica ukupne vegetacije mogla biti zamijenjena drugim vrstama, a također bi se mogla povećati površina pod šumama. Kako bi to moglo izgledati?  U Sibiru bi, na primjer, stabla mogla rasti na stotine kilometara sjevernije nego što rastu sada.

“Ovi bi se utjecaji mogli proširiti daleko po području Arktika”, rekao je Pearson. “Na primjer, neke se vrste ptica sele ovisno o godišnjem dobu s južnijih zemljopisnih širina i oslanjaju se na pronalaženje određenih polarnih staništa, poput otvorenog prostora za gniježđenje na tlu.”

Istraživači su proučavali i mnogostruke posljedice promjena klime koje bi mogle biti prouzročene širenjem raslinja. Otkrili su da bi fenomen albedo efekta, koji se zasniva na “sposobnosti” Zemljine površine da odbija Sunčevo zračenje, mogao imati najveći utjecaj na arktičku klimu. Kada sunčeve zrake dođu u kontakt sa snijegom, većina se odbije nazad u svemir. Ali kada pogode “tamno” područje ili ono koje je prekriveno drvećem i grmljem, više sunčeve svjetlosti biva upijeno na tom području, a samim tim raste i temperatura. Ovo ima pozitivan utjecaj na klimatsko zagrijavanje: što je više vegetacije, bit će i veće zagrijavanje.

“Kombinirajući promatrane odnose biljaka i albeda dolazimo do zaključka da bi pomicanje vegetacije (širenje prema sjeveru) moglo rezultirati “pozitivnim” utjecajem na klimu koje će vjerojatno prouzročiti veće zagrijavanje nego što je prethodno predviđeno”, rekao je koautor Scott Goetz iz Istraživačkog centra Woods Hole.

Izvor: American Museum of Natural History

4 komentara

4 Comments

  1. Goran Blazevic

    5 travnja, 2013 u 4:36 pm

    Pozitiva je što bi povećanje zelenila pomoglo zakrpati ozonske rupe, koje su najžešće baš u polarnim područjima…

  2. Foger Roderer

    5 travnja, 2013 u 6:26 pm

    je, a kad led okuje island, ova vijest će biti samo malo pišaline u moru naučnih pokušaja gatanja…

  3. superpozicija

    6 travnja, 2013 u 12:34 pm

    Ne valja kad ima previše vegitacije jer tim se povećava temperatura, a ne valja ni kad je nema jer je veća količina CO2 pa opet dolazi do globalnog zagrijavanja. Da ne spominjem što neki naučnici tvrde da dolazi novo ledeno doba…

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Zemlja

Prema najgorem i za mnoge najočekivanijem scenariju, razina oceana povećat će se do 1,3 metra do kraja ovog stoljeća

Geografija i geologija

Koji od plinova će se osloboditi topljenjem permafrosta, odnosno zone vječnog snijega i leda — nepoznanica je koja brine mnoge znanstvenike. Oslobađanje ugljika iz...

Biljke i životinje

Sve im je teže doći do hrane

Ekologija i okoliš

Nekad davno, prelaženje Arktika bio je ultimativni izazov. Od Franklina do Pearyja, Arktik je bio težak teren, i nisu sve ekspedicije završile s uspjehom....

Oglašavanje