Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Oboljenja i poremećaji

Obama predao Prusineru Nacionalno odličje za znanost

UCSF-ov laureat Nobelove nagrade, dr.med. Stanley B. Prusiner, profesor neurologije i ravnatelj Institute for Neurodegenerative Diseases, proglašen je 15. listopada dobitnikom National Medal of Science, najvišega državnoga priznanja na polju znanosti i tehnologije.

Prusinera je među 10 laureata imenovao predsjednik Barack Obama. Osim toga, tri osobe i jedan tim proglašeni su dobitnicima National Medal of Technology and Innovation. Svi dobitnici primit će svoja odličja na svečanosti u Bijeloj kući krajem 2010. National Medal of Science služi odavanju počasti pojedincima u različitim područjima za pionirska znanstvena istraživanja koja dovode do boljeg razumijevanja svijeta, inovacija i tehnologija koje Sjedinjenim Državama osiguravaju njihov globalni gospodarski zamah. Nagradu, o kojoj odlučuje National Science Foundation, američki je Kongres utemeljio 1959. godine.

Prusiner je primio odličje za svoje otkriće i aktualna istraživanja o najnovijem patogenu, kojega je nazvao prion. Prion, sastavljen isključivo od proteina, izaziva goveđu spongiformnu encefalopatiju, odnosno bolest “kravljeg ludila” i druge slične smrtonosne neurodegenerativne bolesti kod životinja i ljudi. Prusiner i suradnici surađuju na pronalasku kvalitetnijih metoda otkrivanja priona, kao i na razvoju učinkovitih metoda liječenja prionskih bolesti. Godine 1997., Prusiner je osvojio Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu za svoje otkriće.

U posljednjih nekoliko godina, Prusiner je pojačao vlastite napore na razvoju prevencije i lijekova za neurodegenerativne bolesti koje uključuju prionske bolesti, kao i daleko prisutnije bolesti, poput Alzheimerove i Parkinsonove bolesti, u Institute for Neurodegenerative Diseases (IND), koji uključuje fakultete raspoređene na šest kampusa u sklopu University of California. Alzheimerovu bolest Prusiner smatra jednom od najpogubnijih i nedovoljno financijski popraćenih bolesti koje utječu na društvo, te se snažno zalaže za znatno povećanje saveznih fondova namijenjenih istraživanjima.

“Alzheimerova bolest pogađa 5,3 milijuna ljudi u Americi”, ističe Prusiner. “Svake godine oko 500.000 ljudi umire od karcinoma, otprilike jednak broj umire od Alzheimerove bolesti. Ipak, na istraživanje Alzheimerove bolesti otpada tek 450 milijuna dolara godišnje osiguranih od strane National Institutes of Health, odnosno oko 1/15-ine sredstava namijenjenih istraživanju karcinoma. Potrebno je hitno povećati sredstva ne bismo li došli do značajnih otkrića.”

Pionirsko istraživanje priona
Uzevši u obzir Prusinerovu “viziju, upornost i hrabrost unatoč skepticima u pogledu razvijanja istraživanja o prionima prije dva desetljeća,” UCSF-ova pročelnica, dr.med. Susan Desmond-Hellmann, MPH, nazvala ga je “nadahnućem za sve nas.”

“Njegova otkrića u pogledu priona uvelike su utjecala na razumijevanje znanstvenika ne samo u pogledu prionskih bolesti, već i mnogo prisutnijih neurodegenerativnih bolesti, uključujući Alzheimerovu i Parkinsonovu bolest te amiotrofičnu lateralnu sklerozu”, ustvrdila je. “Prusiner je oličenje najboljega što translacijske znanosti mogu ponuditi – kroz temeljna istraživanja koja su prerasla u terapiju za pacijente.”

Prusinerovo otkriće da je protein isključivi krivac za zarazu, u vrijeme kada ga je godine 1982. objelodanio, smatralo se kontroverznim. U to vrijeme, znanstvenici su vjerovali da se infekcija isključivo prenosi bakterijama, virusima, gljivicama i parazitima, od kojih svi sadrže genome sastavljene bilo od DNK ili RNK. Protein je sastavljen od aminokiselina. Prusiner je utvrdio da je normalan oblik prionskog proteina prisutan kod svih sisavaca, uključujući i ljude, i da protein postaje smrtonosan nakon što u moždanim stanicama dosegne iskrivljeni oblik. Demonstrirao je da određen dio normalnih prionskih proteina gubi svoju spiralnu strukturu (poznatu kao a-helix) i poravnava se u tzv. b-nizove. Nakon toga, b-nizovi formiraju rezove na susjednim prionskim proteinima, svijajući njihove normalne spiralne vitice. Ova aktivnost javlja se u mozgu u vidu domino efekta. Oštećeni proteini u konačnici uzrokuju smrt živčanih stanica u mozgu.

Njegovo istraživanje znanstvenicima je ponudilo objašnjenje da sve neurodegenerativne bolesti – uključujući Alzheimerovu bolest, frontotemporalnu demenciju, Parkinsonovu bolest, amiotrofičnu lateralnu sklerozu i Huntingtonovu bolest – uključuju nakupljanje proteina koji su izgubili svoj normalan oblik. Svaka pojedina bolest uzrokovana je različitim udjelom proteina, no istraživanja o abnormalnim prionskim proteinima potaknula su razumijevanje znanstvenika o prionskom fenomenu u svakom pojedinom oboljenju.

“Rad dr. Prusinera doveo je do temeljitijeg poznavanja prionskih bolesti no bilo kojeg drugog oblika neurodegeneracije, rekao je dr.sc. Jeffrey Bluestone, izvršni prorektor i ravnatelj UCSF-a. “No, jednako je važno da su ova otkrića ponudila novo razumijevanje odvijanja procesa neurodegenerativnih bolesti koje će dovesti do novih metoda liječenja smrtonosnih oboljenja poput Alzheimerove i Parkinsonove bolesti.” Dodjela Nacionalnog odličja za znanost “prikladno je priznanje vizionarskom radu dr. Prusinera, i velika čast za UCSF,” rekao je Sam Hawgood, MBBS, dekan School of Medicine i prorektor za medicinske poslove. “Prusiner predstavlja utjelovljenje UCSF-ove predanosti izvrsnosti u biomedicinskim istraživanjima i približavanju otkrića pacijentima.”

Napredna neuroznanstvena istraživanja
Danas, u dobi od 68 godina, Prusiner predstavlja ključnu pokretačku snagu UCSF-ova kompleksa za neuroznanost koji će pod istim krovom okupiti kliničare, kliničare-istraživače i temeljne znanstvenike na što skorijem razumijevanju poremećaja kao što su Alzheimerova i Parkinsonova bolesti, multipla skleroza, moždani udar, migrena, epilepsija, autizam, mentalna retardacija i cerebralna paraliza. Zgrada predstavlja prekretnicu u razvoju UCSF-ove inicijative u neuroznanosti svjetskih razmjera.

“Ovo je vrhunac desetogodišnjeg sna”, rekao je Prusiner. “Ova zgrada okupit će neke od najboljih znanstvenika na svijetu koji rade na općim bolestima mozga. Pruža nam se izuzetna prigoda za veliki napredak.” Prostor namijenjen istraživanju koji zgrada za neuroznanost osigurava, uz prostor u susjednom Arthur and Toni Rembe Rock Hall neuroscience building na UCSF Mission Bay zajedno će činiti “preko 37.000 četvornih metara posvećenih proučavanju ovih izuzetno složenih, i nadasve izazovnih bolesti”, rekao je Prusiner. “UCSF Mission Bay bit će jedan od najvećih kompleksa u svijetu posvećenih neuroznanosti.”

Potreba za tako intenzivnim fokusiranjem od presudna je značaja, rekao je. “U posljednja tri desetljeća došlo je do mnogih besprimjernih napredaka u vlastitom razumijevanju molekularnih, genetskih i staničnih temelja neurodegenerativnih bolesti. Posjedujemo temeljno razumijevanje proteina koji čine osnovu smrtonosnih bolesti kao što su Alzheimerova i Parkinsonova bolest, frontotemporalna demencija, ALS i prionske bolesti, te prelazimo na razvoj ciljanih lijekova i metoda liječenja. “No, još nam uvijek predstoji poduzeti određene pomake. Od uvođenja L-dope 1967. godine za Parkinsonovu bolest, ne postoji dovoljno učinkovita terapija liječenja neurodegenerativnih bolesti. No čak i ona, premda je učinkovita u liječenju simptoma sve dok mozak ne stekne rezistentnost, ne zaustavlja konačno napredovanje neurodegeneracije.”

Prusiner je četvrti UCSF-ov znanstvenik nagrađen Nacionalnim odličjem za znanost. Dr.sc. Herbert Boyer, profesor emeritus biokemije, nagrađen je 1990. za zajedničke napore na razvoju rekombinacijske tehnologije DNK, te promicanje uporabe tehnologije u osmišljavanju medicinski korisnih farmakoloških pripravaka. Plodonosan proboj rezultirao je rođenjem biotehnologije. Dr.med. J. Michael Bishop, UCSF-ov počasni ravnatelj te profesor mikrobiologije i imunologije, nagrađen je 2003. za zajedničke napore na otkrivanju proto-onkogena – normalnih gena koji se uslijed genetskog oštećenja mogu pretvoriti u gene karcinoma. Dr.med. Harold Varmus, koji je 1989. podijelio Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu s Bishopom, nagrađen je odličjem 2001. Njihov rad u konačnici je doveo do spoznaje da svi karcinomi najvjerojatnije proizlaze iz oštećenja normalnih gena, osiguravši nove strategije otkrivanja i liječenja karcinoma.

Uz Prusiner, još jedan znanstvenica s University of California proglašen je ovogodišnjim laureatom National Medal of Science: Marye Anne Fox, s University of California, San Diego. UCSF jedno je od vodećih sveučilišta posvećenih promoviranju zdravlja širom svijeta kroz napredna biomedicinska istraživanja, dodiplomskog obrazovanja iz znanosti o životu i zdravstvu, te izvrsnosti po pitanju skrbi o pacijentima.

Izvor: UCSF

Ostavi komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Popularno

Znanost za početnike

Iako se s nama ne bi složila ekipa iz Flat Earth Societyja, Zemlja je okrugla. U redu, ne baš u pravom smislu riječi, ali...

Kemija

One nastaju u oblacima i to na temperaturama nižim od 0°C izravno iz vodene pare u zraku, a ne smrzavanjem vode kako se obično...

Znanost za početnike

Znanstvenici vjeruju da je u najvećem broju slučajeva uzročnik potresa mehanizam tektonike ploča, tj. kretanje litosferskih ploča i njihova međusobna interakcija.

Fizika

Jeste li oduvijek imali goruću želju putovati kroz vrijeme? Dobre vijesti! Putovanje kroz vrijeme je moguće. Zapravo, već to radite. Krećete se kroz vrijeme...

Fizika

Svima nam je dobro poznato da je Albert Einstein, jedan od najznačajnijih fizičara 20. stoljeća, bio uistinu zanimljiva i osebujna ličnost. No, jeste li...

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Na rubu znanosti

Multiverse (poznat još pod nazivom meta-universe) je skup mogućih višestrukih svemira, koji uključuje i Svemir u kojem se mi nalazimo i čini našu fizikalnu...

Društvene znanosti

Od otkrića elemenata koji čine osnovu života na Marsu do velikih uspjeha u uređivanju gena i uspona umjetne inteligencije, prenosimo šest velikih znanstvenih otkrića...

Društvene znanosti

Studija analizirala uzroke i došla do zanimljivih zaključaka

Društvene znanosti

Novo istraživanje pokazuje da su političke i vjerske orijentacije u snažnoj vezi s polariziranim pogledima na znanstvene konsenzuse (da ne kažemo istine). No, i...

Oglašavanje