Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Ekologija i okoliš

Organska proizvodnja mesa jednako je loša za okoliš koliko i konvencionalna

Rezultati istraživanja pokazali su da troškovi klimatske štete uzrokovane organskom proizvodnjom mesa jednako su visoki kao i kod proizvodnje mesa konvencionalnim uzgojem.

Foto: Pixabay

Nova studija i najnovije analize pokazale su da čak i meso, čijom proizvodnjom se najmanje utječe na klimatske promjene, nanosi veći štetu nego biljna hrana proizvedena s najvećim stupnjem emisije stakleničkih plinova.

Rezultati istraživanja pokazali su da troškovi klimatske štete uzrokovane organskom proizvodnjom mesa jednako su visoki kao i kod proizvodnje mesa konvencionalnim uzgojem, prenosi britanski The Guardian.

Analiza je obuhvatila emisiju stakleničkih plinova koja potječe iz različitih namirnica te je izračunato koliko bi njihove cijene trebale narasti kako bi se nadoknadila šteta koja nastaje njihovom proizvodnjom.

Za janjetinu i govedinu, organska i konvencionalna proizvodnja rezultirala je sličnim “klimatskim troškovima”. Organska piletina se pokazala nešto lošijom za klimu, dok se organska svinjetina pokazala nešto boljom po klimu u odnosu na meso dobiveno konvencionalnim uzgojem.

Ispuštanje plinova u atmosferu, kad je riječ o proizvodnji mesa, potječe od stajskog gnojiva, a kod krava i ovaca, metan se oslobađa i podrigivanjem uslijed preživanja. Ovisno o žitarici s kojom se životinje hrane, varira i količina emitiranih plinova.

Organski uzgojena stoka se ne hrani uvezenom stočnom hranom, već se najčešće hrani travom. To znači da životinje sporije rastu i proizvede se manje mesa, zbog čega se prije klanja duže emitiraju staklenički plinovi, pojasnili su znanstvenici.

Biljke koje se organski uzgajaju bilježe upola manje “klimatske troškove” od konvencionalnih proizvoda jer ne koriste kemijska gnojiva, a uz to, sve biljke imaju daleko niže emisije od životinjskih proizvoda.

Prema navodima istraživača, analiza je pokazala da je hitno potrebno donijeti odredbe i mjere kao što su porez na meso, kako bi se osiguralo da cijene hrane odražavaju stvarne troškove njihove proizvodnje uključujući i štetu nanijetu okolišu.

Takav sustav bi bio puno pravedniji, ocjenjuju stručnjaci, jer bi potrošači koji se hrane proizvodima koji štete okolišu platili zagađenje, umjesto što se ti troškovi ravnomjerno raspoređuju na čitavo društvo.

Tako prikupljen prihod mogao bi se iskoristiti za pomoć siromašnijim slojevima stanovništva te kako bi se potaklo poljoprivrednike da njihovi proizvodi postanu ekološki prihvatljiviji.

Istraživači su izračunali i koliko bi se cijena trebala povećati da bi se pokrili “klimatski troškovi”. Cijena konvencionalno proizvedenog mesa bi trebala narasti za 40 posto, a cijena organski proizvedenog mesa narasla bi za 25 posto jer je i inače skuplje. Cijena običnog mlijeka narasla bi za oko trećinu, a organskog za oko petinu.

Treba naglasiti da bi cijene biljne hrane ostale skoro nepromijenjene.

Ostavi komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Možda će vas zanimati

Tehnologija

Znanstvenici sada žele napraviti veće dronove koji bi mogli nositi veći teret.

Ekologija i okoliš

Lideri EU postigli su dogovor o smanjenju neto emisije stakleničkih plinova do 2030. godine.

Klima

Ledenjaci na planini Qilian u Kini tope se šokantnom brzinom, dok globalno zagrijavanje donosi nepredvidive promjene i povećava izglede za dugoročne nestašice vode, tvrde znanstvenici....

Klima

Zapad SAD-a, koji postaje sve suši, zahvaćen je razarajućim požarima, dok se istok bori s problemom obilnih padalina, povremeno i uraganima, što u drugim...