Connect with us

Znanost

Foto: National Churchill Museum/Westminster College

Astrofizika

Otkriven je esej Winstona Churchilla o izvanzemaljskom životu. Izgleda da je jako volio znanost

Winston Churchill većini je poznat kao jedna od ključnih osoba iz Drugog svjetskog rata, no esej koji je otkriven u Missouriju pokazao je njegovu drugu stranu.

U 11 stranica napisanih neposredno pred Drugi svjetski rat, Churchill promišlja o izvanzemaljskom životu. U eseju naslova „Jesmo li sami u svemiru“ iznesena su njegova razmišljanja o životu i uvjetima koji podržavaju život, vjerojatnosti da postoji život izvan Zemlje, tada nedokazanoj teoriji o postojanju egzoplaneta te moralnosti znanstvenika.

Nastojeći definirati život, Churchill je naglasio važnost reprodukcije kao najvažnije karakteristike relativno visoko organiziranog života, pritom misleći na višestanične organizme. Time je, vrlo vjerojatno, htio razgraničiti žive od neživih organizama, poput virusa koji se mogu razmnožavati, ali ih se danas ne svrstava u žive organizme.



Churchill je smatrao da izvanzemaljski život treba tražiti na mjestima gdje postoji voda, a raspravu je raširio i na razmišljanja o Sunčevu sustavu. Prema njemu, od planeta Sunčeva sustava, samo je na Marsu i Veneri moguć život. Planeti koji su iza Marsa su previše hladni, Merkur je s jedne strane prevruć, a s druge strane prehladan, a Mjesec i asteroidi nemaju dovoljnu gravitaciju da bi imali atmosferu.

Govoreći o postojanju egzoplaneta, Churchill se pozvao na teoriju astrofizičara Jamesa Jeana koji je 1917. godine govorio da je vrlo mala vjerojatnost za postojanje planeta izvan Sunčeva sustava. Prema toj teoriji, koja se pokazala netočnom, planeti se formiraju od plina odvojenog od neke zvijezde kada druga zvijezda prođe pored nje.

Izrazivši sumnju u tu teoriju, Churchill piše: „Nisam uvjeren da je moje Sunce jedino koje oko sebe ima planete“. Postojanje velikog broja dvojnih zvijezda znači da se planetarni sustavi mogu neometano stvarati, te nastavlja da vrlo vjerojatno postoje egzoplaneti koji imaju uvjete potrebne za postojanje života – voda na površini planeta, atmosfera i odgovarajuća udaljenost od zvijezde potrebna za idealnu temperaturu.

Astrofizičar koji je pročitao esej, Mario Livio govori da je Churchill izrazito podržavao znanost i pridonio je atmosferi koja je omogućila neka od velikih otkrića koja su uslijedila (pronalazak strukture DNK), ali isto je tako znao gdje to može dovesti ako ne postoji kontrola i regulacija.

Zbog toga je istaknuo ulogu znanosti u razvoju čovječanstva te naglasio da ne postoji tzv. „moralni vakuum“ kada je riječ o znanosti. Sva znanstvena istraživanja trebaju biti provedena u kontekstu ljudskih vrijednosti.

Tražili ste na googlu:

geek hr astrofizika

Babuške su zle.

3 komentara

3 Comments

  1. Complicated Love

    veljača 20, 2017 kod 10:56 am

    Da,da,ima vanzemaljskog života u svemiru,ne smijemo biti ograničeni pa misliti da mora biti netko poput nas ljudi i u uvjetima koji su nama ok,.Ne vrti se sve oko nas.

    • Bane

      veljača 21, 2017 kod 8:18 am

      Bolje rijeći “vjerojatno”, jer dokaza nema. Čak iako je šansa za to 99,9999%, opet nije dovoljno pouzdano. Tu je stvar klasično crno-bijela: ima ili nema. Sagan: izvanredne tvrdnje traže izvanredne dokaze. Vjerovatnoća nije faktor.
      I ne trebamo biti ograničeni na nepismenost također, kad je već o ograničenjima riječ.

  2. Fencbook Mario Straga

    veljača 20, 2017 kod 11:03 am

    !..više je volio flašu

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Više u Astrofizika

Popularno

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh