Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Astrofizika

Otkriven je esej Winstona Churchilla o izvanzemaljskom životu. Izgleda da je jako volio znanost

Winston Churchill većini je poznat kao jedna od ključnih osoba iz Drugog svjetskog rata, no esej koji je otkriven u Missouriju pokazao je njegovu drugu stranu.

U 11 stranica napisanih neposredno pred Drugi svjetski rat, Churchill promišlja o izvanzemaljskom životu. U eseju naslova „Jesmo li sami u svemiru“ iznesena su njegova razmišljanja o životu i uvjetima koji podržavaju život, vjerojatnosti da postoji život izvan Zemlje, tada nedokazanoj teoriji o postojanju egzoplaneta te moralnosti znanstvenika.

Nastojeći definirati život, Churchill je naglasio važnost reprodukcije kao najvažnije karakteristike relativno visoko organiziranog života, pritom misleći na višestanične organizme. Time je, vrlo vjerojatno, htio razgraničiti žive od neživih organizama, poput virusa koji se mogu razmnožavati, ali ih se danas ne svrstava u žive organizme.

Churchill je smatrao da izvanzemaljski život treba tražiti na mjestima gdje postoji voda, a raspravu je raširio i na razmišljanja o Sunčevu sustavu. Prema njemu, od planeta Sunčeva sustava, samo je na Marsu i Veneri moguć život. Planeti koji su iza Marsa su previše hladni, Merkur je s jedne strane prevruć, a s druge strane prehladan, a Mjesec i asteroidi nemaju dovoljnu gravitaciju da bi imali atmosferu.

Govoreći o postojanju egzoplaneta, Churchill se pozvao na teoriju astrofizičara Jamesa Jeana koji je 1917. godine govorio da je vrlo mala vjerojatnost za postojanje planeta izvan Sunčeva sustava. Prema toj teoriji, koja se pokazala netočnom, planeti se formiraju od plina odvojenog od neke zvijezde kada druga zvijezda prođe pored nje.

Izrazivši sumnju u tu teoriju, Churchill piše: „Nisam uvjeren da je moje Sunce jedino koje oko sebe ima planete“. Postojanje velikog broja dvojnih zvijezda znači da se planetarni sustavi mogu neometano stvarati, te nastavlja da vrlo vjerojatno postoje egzoplaneti koji imaju uvjete potrebne za postojanje života – voda na površini planeta, atmosfera i odgovarajuća udaljenost od zvijezde potrebna za idealnu temperaturu.

Astrofizičar koji je pročitao esej, Mario Livio govori da je Churchill izrazito podržavao znanost i pridonio je atmosferi koja je omogućila neka od velikih otkrića koja su uslijedila (pronalazak strukture DNK), ali isto je tako znao gdje to može dovesti ako ne postoji kontrola i regulacija.

Zbog toga je istaknuo ulogu znanosti u razvoju čovječanstva te naglasio da ne postoji tzv. „moralni vakuum“ kada je riječ o znanosti. Sva znanstvena istraživanja trebaju biti provedena u kontekstu ljudskih vrijednosti.

3 komentara

3 Comments

  1. Complicated Love

    20 veljače, 2017 u 10:56 am

    Da,da,ima vanzemaljskog života u svemiru,ne smijemo biti ograničeni pa misliti da mora biti netko poput nas ljudi i u uvjetima koji su nama ok,.Ne vrti se sve oko nas.

    • Bane

      21 veljače, 2017 u 8:18 am

      Bolje rijeći “vjerojatno”, jer dokaza nema. Čak iako je šansa za to 99,9999%, opet nije dovoljno pouzdano. Tu je stvar klasično crno-bijela: ima ili nema. Sagan: izvanredne tvrdnje traže izvanredne dokaze. Vjerovatnoća nije faktor.
      I ne trebamo biti ograničeni na nepismenost također, kad je već o ograničenjima riječ.

  2. Fencbook Mario Straga

    20 veljače, 2017 u 11:03 am

    !..više je volio flašu

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Na rubu znanosti

Multiverse (poznat još pod nazivom meta-universe) je skup mogućih višestrukih svemira, koji uključuje i Svemir u kojem se mi nalazimo i čini našu fizikalnu...

Društvene znanosti

Od otkrića elemenata koji čine osnovu života na Marsu do velikih uspjeha u uređivanju gena i uspona umjetne inteligencije, prenosimo šest velikih znanstvenih otkrića...

Društvene znanosti

Državne nagrade kojima se nagrađuju najveća dostignuća u znanosti i njezinoj popularizaciji u protekloj godini, svečano su dodijeljene u ponedjeljak u Hrvatskom saboru. Dodijeljeno je šest nagrada za...

Društvene znanosti

Sveučilište u Zagrebu predstavilo je u četvrtak Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) svoj prijedlog Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, istaknuvši da time pokušava...

Oglašavanje