Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Oboljenja i poremećaji

Otkriven je prirodni neprijatelja ospica

Znanstvenici Scripps Research Instituta ustanovili su da poznati enzim stanice štiti od virusa ospica, najvjerojatnije mijenjajući genetski materijal, RNK virusa.

U pomanjkanju enzima stanice postaju iznimno osjetljive na destruktivne učinke virusa. Enzim također štiti od nekoliko drugih respiratornih virusa, uključujući influencu tipa A. “Držimo da stanice domaćina koriste ovaj enzim-modifikator RNK s ciljem usporavanja povratnog odgovora virusa”, govori Michael B.A. Oldstone, glavni autor studije i profesor na kalifornijskom kampusu La Jolla u sklopu Scripps Research Instituta. Neki od važnijih autora studije su Simone V. Ward, viša znanstvena suradnica u Oldstoneovom domicilnom laboratoriju i Cyril X. George sa Sveučilišta u Kaliforniji, Santa Barbara. Otkriće predstavlja značajno poboljšanje u razumijevanju infekcije ospica, koje još uvijek godišnje ubijaju oko 150.000 djece i odraslih širom svijeta. Članak, objavljen nedavno u publikaciji Proceedings of the Nacional Academy of Sciences, potaknuo je komentare u časopisima Nature Reviews Microbiology and Viruses. Polazište studije bio je enzim ADAR1 (“djelovanje adenozin deaminaze na RNK, 1”), za koji je poznato da nastaje u velikim količinama u stanicama inficiranim ospicama. ADAR1 smatra se “ograničavajućim faktorom” koji inhibira replikaciju virusa. Međutim, pravu ulogu ADAR1 u borbi protiv ospica teško je razlučiti. Kod miševa genetski modificiranih na zarazu ospicama – virusom koji gotovo redovito inficira isključivo ljude – ADAR1 pokazao se neophodnim u embrionalnom razvoju, kao i kod svih miševa. Standardna tehnika “knockout gena”, koja znanstvenicima omogućuje pratiti put infekcije ospicama bez prisustva ADAR1, tako se pokazala neprovediva.

U ovoj studiji, Ward, George i Oldstone sa suradnicima nokautirali su u sklopu studije tek jedan od dva oblika ADAR1 nastalog u stanicama. Dobiveni oblik, p150, isti je onaj nastao kao odgovor na infekcije. Iz još uvijek neutvrđenih razloga, embriji miševa nisu u stanju duže vrijeme rasti i razvijati se bez p150, stoga su se istraživači poslužili standardnom tehnikom u stvaranju “besmrtnih” p150-knockout embrionalnih stanica, osiguravajući na taj način njihov stalnu dostupnost i nadasve koristan stanični model. Prilikom infekcije virusom ospica, p150-nokaut stanice brzo su podlegle u odnosu na besmrtne kontrolne stanice koje su regularno proizvodile p150. “Kada sam promatrao stanice samo 21 sat nakon infekcije, p150-nokaut stanica već su pokazivale znakove staničnih oštećenja tipičnih kod infekcije ospicama”, navodi Ward. “No zato su kontrolne stanice izgledale poput nezaraženih stanica.” U daljnjim ispitivanjima, Ward je ustanovila da p150 jednako tako osigurava značajnu zaštitu stanice protiv virusa newcastleske bolesti, Sendai virusa, virusa pasje tempere, kao i virus influence tipa A – odreda respiratornih virusa kao što su ospice, i svi članovi porodice paramiksovirusa odnosno ortomiksovirusa. Prije devet godina, stanični enzim poznat kao APOBEC3G navodno je štitio stanice od virusa temeljenih na DNK, poput HIV-a, izazivanjem mutacija virusnih gena. “Odnedavno znamo za sličan enzim-modifikator gena koji očito utječe na RNK virusa”, ističe Oldstone.

Uz najnoviji stanični model i naprednu tehniku “uvjetnog nokauta” koja dovodi do genskih poremećaja u određenim organima odraslih miševa, Ward i Oldstone sa suradnicima nadaju se produbiti vlastite spoznaje o ulozi ADAR1-p150. Jedno od ključnih pitanja koje još preostaje riješiti jest uloga enzima u infekciji mozga. Virus ospica obično rezultira relativno blagim oboljenjem u trajanju od samo jednog do dva tjedna, no u rijetkim slučajevima može se proširiti na mozak i prerasti u perzistentnu, redovito smrtonosnu infekciju poznatu kao subakutni sklerozirajući panencefalitis (SSPE). U takvim slučajevima, virus se ne širi intercelularnim poveznicama, izlažući se na taj način imunosnom sustavu, već se daleko postojanije širi duž aksona i dendrita koji povezuju neurone. “Nadamo se da ćemo recentnim spoznajama dovesti do zaključka da domaćini neurona s pomoću ADAR1 rade na usporavanju čitavog procesa, pretvarajući ga postupno u neurološko oboljenje”, navodi Oldstone. ADAR1 također može pogoršati neurološke simptome SSPE-a, dodaje Oldstone, iz razloga što se zna da enzimska aktivnost utječe na proizvodnju važnih receptora neurotransmitera za serotonin i glutamat: “Riječ je o polivalentnom enzimu”, zaključuje Oldstone.

Izvor: Scripps Research Institute

 

12 komentara

12 Comments

  1. Matija Runje

    6 veljače, 2011 u 3:59 pm

    u hrani ima doslovno milijun razlicitih nutrijenata (biljke) …zato -jedimo hranu

  2. Kraljik-Kovačik Igor

    6 veljače, 2011 u 4:09 pm

    Tako je što više jedemo različitu prirodnu hranu,po mogičnosti iz svojeg uzgoja ,to bolje za naš organizam.

  3. Tatjana Miskovic

    6 veljače, 2011 u 4:58 pm

    Može pitanje? što je po struci autor članka?

  4. Tom O´Connor II

    6 veljače, 2011 u 6:33 pm

    Joj joj još će stvoriti crnu rupu :Đ

  5. Tanja Original

    7 veljače, 2011 u 9:35 am

    A tko to zna što je po struci. Pretpostavka je da ne može baš svatko objavljivati.

  6. Dino Alberini

    7 veljače, 2011 u 10:13 am

    Tanja je izašla iz brloga, masoni, astronauti i raketni tehničari strepite!!!

  7. Vedran Vidov

    7 veljače, 2011 u 11:49 am

    Jel to ista ona Tanja koja je tvrdila da himen služi zaštiti ploda u vodenim sustavima? LOL

  8. Tanja Original

    7 veljače, 2011 u 12:16 pm

    Kajakaš, pa ti meni još nisi izašao ispod suknje. 🙂 🙂 PAzi kud hodaš, opet ću te nagaziti. Pusa,

  9. Dino Alberini

    7 veljače, 2011 u 1:36 pm

    Ne Vedrane, ovo je neka opaka Tanja, v2.0 koja možda o kemiji i fizici nema pojma (čini se ni o biologiji) ali zato perfektno zna… ne mogu se sad sjetiti što ali sigurno o nečemu ima pojma, samo to skriva od nas.

  10. Tanja Original

    7 veljače, 2011 u 2:52 pm

    Ah, Dino, ovo ti je već 30-ti nick koji ti služi da se sam sa sobom razgovaraš i trčkaraš za mnom,m a da nikada u životu nisi uspio komentirati temu. 🙂 Uvijek ti se čini da sam tema ja.
    Meni osobno ne smetaš, zabavljaju me takvi kokošji modeli, ali smetaš ostalim ljudima koje ja uopće ne zanimam već ih zanima tema.

    Si u stanju to shvatiti?
    Ajde probaj.

  11. Dino Alberini

    7 veljače, 2011 u 3:34 pm

    Ljepoto, ovo je moje ime i prezime, jedino u Hrvatskoj. Za razliku od tebe, ja se nemam potrebe skrivat iza nicka.

  12. Tanja Original

    7 veljače, 2011 u 4:13 pm

    TI fakat spadaš u ospice. Kajem se što sam rekla da ne spadaš u temu. Ospice s imenom i prezimenom, jedine u Hrvatskoj.

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Popularno

Znanost za početnike

Iako se s nama ne bi složila ekipa iz Flat Earth Societyja, Zemlja je okrugla. U redu, ne baš u pravom smislu riječi, ali...

Kemija

One nastaju u oblacima i to na temperaturama nižim od 0°C izravno iz vodene pare u zraku, a ne smrzavanjem vode kako se obično...

Znanost za početnike

Znanstvenici vjeruju da je u najvećem broju slučajeva uzročnik potresa mehanizam tektonike ploča, tj. kretanje litosferskih ploča i njihova međusobna interakcija.

Fizika

Jeste li oduvijek imali goruću želju putovati kroz vrijeme? Dobre vijesti! Putovanje kroz vrijeme je moguće. Zapravo, već to radite. Krećete se kroz vrijeme...

Fizika

Svima nam je dobro poznato da je Albert Einstein, jedan od najznačajnijih fizičara 20. stoljeća, bio uistinu zanimljiva i osebujna ličnost. No, jeste li...

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Neuroznanost

Što nas čini sretnima? Obitelj? Novac? Sreća? A peptidi? Neurokemijske promjene koje su u pozadini ljudskih emocija i socijalnog ponašanja su većim dijelom nepoznate....

Wellness i prehrana

Čokolada je, bez sumnje, jedna od najomiljenijih namirnica na svijetu i idealni poklon kada želite razveseliti voljenu osobu. U posljednje vrijeme sve je više...

Zdravlje i Medicina

Netko tko živi u strahu od ozbiljne bolesti, usprkos medicinskim testovima koji nikada ne otkrivaju ništa loše, može imati poremećaj somatskih simptoma, također poznat...

Bakterije i virusi

Osim što ljubljenje bolje povezuje partnere, ono ima i drugih zdravstvenih koristi pa ljubljenjem možete poboljšati imunitet, sagorjeti kalorije i čak se riješiti stresa....

Oglašavanje