Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Energija i gorivo

Otkriven novi način prerade istrošenog nuklearnog goriva

Iako gotovo svi procesi proizvodnje energije imaju za posljedicu nastanak određene količine otpada, taj problem je ipak najizraženiji u slučaju nuklearnog otpada, kao iznimno toksičnog nusprodukta procesa fisije. Budući da je riječ o radioaktivnim materijalima, čije se vrijeme poluraspada mjeri u stotinama ili tisućama godina, za njihovo skladištenje nužna su posebna skladišta, koja su u stanju zadržati otpad, bez istjecanja u okoliš.

Međutim, jedan od značajnijih problema jest i proces prerade istrošenog nuklearnog goriva, a kako bi se navedeno moglo opet koristiti. Središnji dio procesa reciklaže jest zarobljavanje radioaktivnih isparavanja ksenona i kriptona nastalih korištenjem uranija i plutonija, a koje se zasada provodi pri temperaturama bliskim apsolutnoj nuli, uz značajnu potrošnju energije.

No, to bi se moglo promijeniti, i to kroz uporabu materijala znanih pod nazivom metal-organic frameworks (MOFs), koji u sebi imaju pore veličine molekule, sposobne apsorbirati navedena isparavanja u sebe. Štoviše, navedeni proces moguć je pri sobnoj temperaturi, a što bi moglo značajno pojeftiniti sam postupak.

Navedeno otkriće rezultat je 125.000 različitih simulacija s MOFsima, gdje su kao ključne varijable koristili sedam karakteristika da bi utvrdili kako će MOFs iz svake od simulacija zarobiti ksenon u sebe. Sve to imalo je za posljedicu otkriće materijala zvanog SBMOF-1, kao kvalitetnog kandidata za laboratorijske pokuse.

„Ovo je odličan primjer korištenja računala u otkriću novog materijala. Obično su rezultati stvarnih pokusa puno realističniji negoli što je to slučaj s računalnim pokusima. Međutim, ovaj put nam je upravo računalno modeliranje pružilo otkriće koje pokusi nisu bili u stanju“, otkrio je Praveen Thallapally, znanstvenik pri Pacific Northwest National Laboratory, koji djeluje pri američkom ministarstvu energetike.

Spomenimo za kraj kako proces prerade korištenog nuklearnog goriva mnoge zemlje jednostavno ne žele provoditi, kako zbog mogućih opasnosti u tijeku prerade, tako i zbog iznimno visokih troškova takvog postupka, a o čemu zorno svjedoči i činjenica da ni SAD nema nijedan pogon za preradu nuklearnog otpada. Ipak, neke druge zemlje, poput Rusije, Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva, Japana i Indije imaju takav tip postrojenja.

No, ako se uporaba SBMOF-1 pokaže učinkovitim načinom prerade, sigurno je kako će sve veći broj zemalja pribjegavati takvim postupcima, bilo samostalno, bilo kroz međunarodnu suradnju.

Izvor: Nature Communications

5 komentara

5 Comments

  1. Josip Zenčić

    20 lipnja, 2016 u 8:35 am

    A evo, baš sam mislo probat jutros… lol 🙂

  2. Masaru Mabeja

    20 lipnja, 2016 u 1:58 pm

    Ako ste siromašni, obogatite se uranijumom. 🙂

  3. Edin Obhodjas

    20 lipnja, 2016 u 5:29 pm

    Eee jbg ja ga već obogatio u kadi.Zašto ovo niste ranije objavili?

  4. Vazda.ba

    21 lipnja, 2016 u 8:12 am

    Lajk za ovo! (Y)

  5. Kristijan Dobrenić

    21 lipnja, 2016 u 1:58 pm

    #CRO #OrangeSponsorsYou

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Možda će vas zanimati

Tehnologija

Dron Elios 2 je proizvod tvrtke Flyability, a njegov zadatak je bio izvršiti inspekciju jedne od najopasnijih i najnepristupačnijih lokacija na svijetu

Znanost

Mjerenja su obavljena u siječnju 2019. godine u sklopu kineske misije Chang'e 4.

Svemir

Studija predlaže upotrebu radijacijskog štita napravljenog od plijesni koje su otkrivene u blizini nuklearne elektrane Černobil 1991. godine i koje, čini se, pokazuju sposobnost...

Ekologija i okoliš

Nizozemski službenici su kao mogućnost naveli izvor sa zapada Rusije zbog oštećenja na nuklearnoj elektrani.

Oglašavanje