Connect with us

Znanost

FOTO: THORSTEN BRAND / FAU

Znanost

Otkrivena prva hiperbrza dvojna zvijezda u našoj galaksiji

Promatrajući dvojnu zvijezdu smještenu na nekoliko tisuća svjetlosnih godina od Zemlje, znanstvenici su ostali nemalo iznenađeni činjenicom kako je riječ o tzv. hiperbrzoj zvijezdi, kakvih je do sada u našoj galaksiji otkriveno više od dvadeset. Međutim, za razliku od prethodno otkrivenih objekata, ovdje je riječ o prvoj hiperbrzoj binarnoj zvijezdi, k tome smještenoj na samom rubu Mliječne staze.

Zvijezda PB3877, koja je od nas udaljena oko 18.000 svjetlosnih godina, toliko je brza da je vjerojatno kako bi se u jednom trenutku mogla otrgnuti iz gravitacijskog zagrljaja naše galaksije. Iako su znanstvenici postojanje hiperbrzih zvijezda objašnjavali utjecajem supermasivnih crnih rupa na navedene, u ovom slučaju takvo objašnjenje nije moguće, budući PB3877 nije ni blizu centra naše galaksije.

Jedna od prethodno otkrivenih hiperbrzih zvijezda je i US 708, za koju je još 2005. godine utvrđeno kako se kroz galaksiju kreće brzinom od 1.198 km/s, a što je brzina dovoljna za svladavanje gravitacijskog utjecaja Mliječne staze.

„Tom bi brzinom od Zemlje do Mjeseca putovali pet minuta“, otkrio je Eugene Magnier, jedan od znanstvenika koji je otkrio US 708. Prema zasada dostupnim podacima očekuje se kako će navedena zvijezda napustiti našu galaksiju za oko 25 milijuna godina.

„Proučavamo hiperbrze zvijezde još od 2005. godine, kada su otkrivene prve tri. U međuvremenu je pronađeno više od njih dvadeset, no sve su bile samostalne, bez pratitelja u vidljivom dijelu spektra“, otkrio je Ulrich Heber sa Friedrich Alexander University, kao jedan od znanstvenika koji su otkrili PB3877.

Štoviše, sve prethodno pronađene hiperbrze zvijezde nalaze se blizu supermasivne crne rupe u središtu naše galaksije, što je znanstvenike sve do sada navodilo na zaključak kako upravo crna rupa dotičnima daje ubrzanje. No, to očito ne vrijedi u slučaju PB3877.

Sama zvijezda otkrivena je pomoću podataka koje je prikupio Sloan Digital Sky-Survey (SDSS) još tijekom 2011. godine, kada se smatralo kako je riječ o običnoj zvijezdi. Međutim, nakon dodatnih promatranja provedenih pomoću teleskopa Keck II na Havajima i sustava Very Large Telescope (VLT) u Čileu, napokon je otkrivena prava priroda dotične. Riječ je o sustavu sastavljenom od supervruće zvijezde preko pet puta toplije od našeg Sunca, i njenog pratitelja koji ima površinsku temperaturu oko 1.000 manje od one Sunčeve.

„Proučavajući nove podatke bili smo iznenađeni pronašavši slabašne apsorpcijske linije koje ne mogu pripadati vrućoj zvijezdi. Hladni pratitelj, baš kao i vruća glavna zvijezda, postižu iznimno veliku brzinu. Budući da dvije zvijezde tvore binarni sustav, riječ je o prvoj mogućoj hiperbrzoj binarnoj zvijezdi“, rekao je Thomas Kupfer sa California Institute of Technology.

Osim toga, znanstvenici su uspjeli utvrditi nije li PB3877 možda došla iz središta galaksije, čime bi za njeno stanje ipak bila odgovorna supermasivna crna rupa. „Naši izračuni ukazuju kako dotična ne potječe iz središta galaksije, budući na svojoj putanji nikad nije došla ni blizu njega. Druga potencijalna objašnjenja izbačaja iz centra galaksije, kao što su zvjezdani sudar ili eksplozija supernove, zasigurno bi dovela do poremećaja binarnog sustava“, konstatirala je članica tima Eva Ziegerer.

Moguće putanje zvijezde PB3877 (CREDIT: Thorsten Brand / FAU / Peter Nemeth)

Stoga je kao moguće objašnjenje postojanje ovakvog tipa zvijezde predložen utjecaj tamne tvari, koja okružuje zvijezdu i na taj način održava njenu brzinu, ili, pak, teorija kako je PB3877 uljez iz druge galaksije. Kako bilo, zasada nije poznato hoće li dotična jednom i napustiti Mliječnu stazu.

Izvor: Friedrich-Alexander-Universität Erlangen-Nürnberg

Zaljubljenik u znanstvenu fantastiku, serije i filmove, kao i kvizove znanja. Urednik SF Centra, najvećeg hrvatskog SF webringa

1 komentar

1 komentar

  1. Mario Kralj

    travanj 24, 2016 kod 8:01 pm

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Znanost

Popularno

Advertisement

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh