Connect with us

Znanost

FOTO: DailyWiki

Znanost

Otkrivena zvijezda s površinom građenom isključivo od kisika

Znanstvenici s brazilskog Federal University of Rio Grande do Sul nedavno su otkrili zvijezdu čiji je površinski sloj gotovo u potpunosti građen od kisika. Riječ je o bijelom patuljku SDSS J124043.01+671034.68, koji je od Zemlje udaljen 1.174 svjetlosne godine.

Podsjetimo, nakon što se mala zvijezda, s masom koja može biti i deset puta manja od one našeg Sunca, približi kraju svog životnog puta, dotična odbaci većinu svoje mase i pretvara se u bijelog patuljka, zvijezdu velike gustoće, u kojoj, uslijed djelovanja gravitacije, teži elementi padaju prema središtu zvijezde, dok na površini ostaju uglavnom vodik i helij.

Međutim, površinski sloj novootkrivene zvijezde, čije se postojanje zasada pretpostavljalo samo u teoriji, obiluje kisikom, koji sudjeluje s više od 99,99%, dok se ostale elemente, poput neona, magnezija i silicija može naći samo u tragovima. Štoviše, vodiku i heliju, kao uobičajenim elementima na površini i u atmosferi većine bijelih patuljaka, nema ni traga.

„Što se je dogodilo s tim lakšim elementima? Kako su nestali?“, zapitao se prof. Souza Oliveira Kepler, voditelj znanstvenog tima. Iako zasada nema definitivnog odgovora na navedena pitanja, Kepler i njegovi kolege imaju nekoliko mogućih objašnjenja, kako je dotična zvijezda, odmilja zvana Dox, nestala bez vodika i helija.

Prema jednoj hipotezi, dotični je možda dio binarnog sustava, u kome je druga zvijezda na neki način otrgnula vodik i helij s Doxa, otkrivši kisik koji se nalazio u nešto dubljem sloju zvijezde. S druge strane, Dox je možda izgubio svoje lakše elemente uslijed nekakve reakcije iz unutrašnjosti navedenog, gdje se kao prihvatljivo objašnjenje može uzeti snažan izboj ugljika iz dubine.

Budući da je Dox prvi od preko 32.000 otkrivenih bijelih patuljaka koji ima površinski sloj sastavljen od kisika, o ovakvom tipu zvijezda više ćemo saznati tek nakon što pronađemo još primjeraka navedenih.

Izvor: Instituto de Física, Universidade Federal do Rio Grande do Sul

 

 

Zaljubljenik u znanstvenu fantastiku, serije i filmove, kao i kvizove znanja. Urednik SF Centra, najvećeg hrvatskog SF webringa

7 komentara

7 Comments

  1. Ivan Odak

    3 travnja, 2016 kod 9:26 am

    Daj nemojte pricat pizdarije…..

    • Marko Novosel

      3 travnja, 2016 kod 3:12 pm

      Radije lajkaj neku vjersku stranicu. Zašto su to pizdarije, molim te, objasni nam, ti vrsni astronomu…

    • Znanost.com

      4 travnja, 2016 kod 7:25 pm

      Marko Novosel Poštovani, hvala na potpori u vezi članka, no isto vas tako molimo da se suzdržite od etiketiranja po vjerskoj osnovi i sl. 🙂

    • Ivan Odak

      4 travnja, 2016 kod 7:28 pm

  2. Ivan Sudarić

    3 travnja, 2016 kod 5:11 pm

    Neki kasne s 1. Aprilom xD

  3. Ivan Sklepić Vajnća

    3 travnja, 2016 kod 7:54 pm

    Ne vide ni Mars kako treba teleskopom a ne da vide 1ooo svijetlosnih godina daleko SERONJE HAHA!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!

    • Znanost.com

      4 travnja, 2016 kod 7:23 pm

      Poštovani, za promatranje zvijezda nije bitno ono što “vidimo” golim okom, nego je puno bitnija spektroskopska analiza svjetlosti koja nam dopire od određeno objekta. Ovdje Vam nismo u mogućnosti objašnjavati sve detalje navedene, no uvjereni smo kako ste željni znanja i proširivanja vidika pa Vam u tom smislu, za početak preporučujemo slijedeći članak. https://hr.wikipedia.org/wiki/Spektroskopija

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Znanost

Popularno

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh