Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Astronomija

Otkriveno neobično gibanje u galaksiji Mliječni put

Čini se da način na koji se izvija naša galaksija otvara još jednu novu kozmičku misteriju. Trodimenzionalna mapa brzina i udaljenosti među tisućama zvijezda, upućuje na to da su sve one “promrdane” valovitim gibanjem galaksije gore-dolje. Zašto se do događa nije poznato.

Valovito gibanje može biti posljedica ranijih sudara s manjim galaksijama ili nakupinama tamne tvari. Otkrivanje uzroka reći će nam više o povijesti Mliječnog puta i informirati o našem galaktičkom domu one koji će se u budućnosti ovim baviti.

Mliječni put je velika spiralna galaksija koja otprilike podsjeća na spljošteni disk od zvijezda i plina. Znamo da disk rotira vodoravno oko središta koje sadrži masivnu crnu rupu, ali do sada nije bilo sigurnih spoznaja o okomitom gibanju.

“Ako na disk ne djeluju nikakvi vanjski utjecaji, ono što očekujemo bilo bi stabilno stanje: stvari bi se uvijek iznova okretale, ali ne bi trebalo postojati gibanje gore-dolje. Takvo kretanje je teško potaknuti “, kaže Kenneth Freeman sa Državnog australskog sveučilišta u Canberri.

Prethodna istraživanja vertikalne raspodjele zvijezda u našem uglu galaksije pokazala su komprimirane slojeve koji nagovještavaju da se kroz disk giba val. Sada je Mary Williams sa Leibniz instituta za astrofiziku u Potsdamu, Njemačka, sa svojim kolegama ispitala nedavno objavljene podatke iz astronomskog projekta spektroskopskog mjerenja radijalne brzine RAVE (Radial Velocity).

Pomoću tih podataka kreirana je prva trodimenzionalna karta stelarnog gibanja u našem galaktičkom susjedstvu.

RAVE pokriva gotovo pola milijuna zvijezda u opsegu od 6500 svjetlosnih godina u svim smjerovima. Tim je usredotočen na osobitu vrstu zvijezda crvenih divova koje sve imaju otprilike jednaku svjetlost stoga su lakše za usporedbu pri mjerenjima njihove relativne brzine i udaljenosti od nas. Istraživači su kombinirali podatke iz RAVE projekta o vodoravnom gibanju sa drugim očitanjima o pomicanju zvijezda gore i dolje.

Otkrili su da se zvijezde bliže središtu galaksije šire prema vani, ispod i iznad ravnine, dok se zvijezde dalje od središta guraju prema unutra. Gibanje pojedinačnih zvijezda unutar ovih zona je kaotično sa tumaranjima uokolo u čudnovatim smjerovima. Kad bi, međutim, imali mogućnost vidjeti čitav uzorak izvana, naš dio galaktičkog diska nalikovao bi na zastavu koja leluja na povjetarcu.

Moguće je da su to ostaci vala koji se zadržao nakon sudara neke galaksije s našom u prošlosti. Ili bi to mogle aktivno proizvoditi dvije satelitske galaksije poznate kao Magellanovi oblaci koje se nalaze spiralno oko Mliječnog puta i distorziraju disk.

Freeman misli da bi odgovor mogao biti nešto egzotičniji. Aureola tamne tvari okružuje našu galaksiju, a kompjuterske simulacije pokazuju da je ta tvar u neravnomjernim nakupinama. Kad jedna takva gusta nakupina prolazi kroz disk to bi moglo izazvati poremećaje.

Sljedeći korak je ustanoviti giba li se čitava galaksija tako ili samo naše susjedstvo. To bi mogli saznati uz pomoć svemirske letjelice Gaia koju bi Evropska svemirska agencija trebala lansirati do kraja ove godine. Možemo također tražiti dokaze o sudaru koji se dogodio u prošlosti i koji je na pravom mjestu mogao pokrenuti taj val.

Moguće je testiranje različitih scenarija poboljšanim galaktičkim simulacijama i uspoređivanje sa promatranjima vala kako bi se otkrio najizgledniji eventualni krivac, kaže Ralph Sutherland, također sa Državnog australskog sveučilšta u Canberri.

Izvor: NewScientist

Možda će vas zanimati

Klima

U svijetu gdje je svaka sekunda važna, zanimljiva je činjenica da nas upravo promjena oblika našeg planeta Zemlje može dovesti do prave male revolucije...

Društvene znanosti

Uskrs je, bez sumnje, jedan od najvažnijih kršćanskih blagdana, obilježavajući uskrsnuće Isusa Krista iz mrtvih. Ova temeljna vjerska priča nije samo srž kršćanstva, već...

Fizika

Vrijeme je nešto s čime se svakodnevno susrećemo, no rijetko se zapitamo o njegovoj suštini i pravoj prirodi. U svakodnevnom životu, vrijeme percipiramo kao...

Arheologija i paleontologija

U nekim drevnim kutovima Južne Amerike, lovci-sakupljači su, izgleda, pronašli prijatelje na neobičnim mjestima. Prije nego što su psi zavladali kao “najbolji prijatelj čovjeka”,...