Connect with us

Znanost

Biljke i životinje

Otkriveno što kvari apetit puževima

Puževi su neprijatelji svakog vrtlara. Oni mogu preko noći uništiti ono što je on posijao i pazio s ljubavlju. Ali, puževi ne vole sve biljke na isti način – oni izbjegavaju mahovinu. Zašto je to tako?

Ovo su pitanje već postavili botaničari i osnivač Chemical Ecology, Ernst Stahl, krajem 19. stoljeća u Jeni. Više od stotinu godina kasnije kemičari s Friedrich-Schiller-University Jena (Njemačka) pronašli su mogući odgovor: “Mahovina je sposobna za izgradnju kemijskih spojeva koji ju štite od neprijatelja”, kaže dr. Georg Pohnert s Jena University. Ernst Stahl je došao do istog zaključka nakon testova. Nositelj Katedre za instrumentalnu analitiku s njegovim timom uspio identificirati te spojeve, i izvan svake sumnje dokazali su njihova svojstva koja koja djeluju odbojno na štetnike. Kemičari koji su radili s prof. Pohnert objavili su svoje rezultate istraživanja u najnovijem izdanju njemačkog stručnog časopisa Angewandte Chemie.

Ono što kvari pužev apetit prema mahovini su tzv. oksilipini. “To su spojevi koji nastaju iz nezasićenih masnih kiselina putevima koji uključuju oksidaciju kada mahovina bude oštećena”, objašnjava prof. Pohnert. Kemičari s Jena analizirali su mahovinu Dicranum scoparium, također poznatu kao mah koji se može naći u gotovo svim europskim šumama. Tijekom istraživanja, znanstvenici su pronašli mnogo tvari koje su prije bile nepoznate, a među njima i nove, vrlo neobične oksilipine.

“Potaknuti opservacijom da u drugim organizmima, oksilipini često rade neposredno kao metaboliti za obranu ili su dio obrambenih mehanizama regulacije, analizirali smo preciznije utjecaj tih spojeva”, kaže prof. Pohnert, koji se zajedno sa svojom grupom do sada usmjerio na kemijske obrambene strategije morskih organizama. Da bi dokazao retardantski utjecaj oksilipina protiv puževih oštećenja, Jena znanstvenici uključili su dva poznata “stručnjaka” – puževe Arion lusitanicus kojima su ponuđena dva lista salate. Jedan list je tretiran okslipinima koji su ekstrahirani iz mahovine; a drugi list salate bio je samo pošprican s otopinom metanola. “Skoro bez iznimke puževi su izabrali listove koji nisu sadržavali oksilipine, čak i kada smo razrijedili tvar tisuću puta u odnosu na koncentraciju u mahovini”, izvještava Martin Rempt, poslijediplomac u Pohnertovom timu.

Prof. Pohnert smatra da bi se ovi rezultati mogli koristiti u budućnosti za razvoj organskog repelenta za puževe i druge štetočine. To bi bila ekološka alternativa, tzv. “Schneckenkorn ” (otrov za puževe), koji vrlo često predstavlja potencijalnu opasnost ne samo za ptice i druge neprijatelje puževa, već i za kućne ljubimce. Istraživanje će se u budućnosti proširiti i na druge vrste mahovina.

Izvor: Friedrich-Schiller-Universität Jena

Life is a sexually transmitted disease and there is a 100% mortality rate.

Ostavi komentar

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Biljke i životinje

Popularno

Advertisement

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh