Connect with us

Znanost

Paprati i magla na tlu šume

Biljke i životinje

Paprati i magla na tlu šume

Ekosustav šume sekvoja u sjevernoj Kaliforniji ovisi o magli kako bi ostao vlažan tijekom ljeta bez kiše. Kako živa raste na otvorenom, pogodno je vrijeme da se razmotre učinci ljetnih suša i globalnog zagrijavanja na ekosustave.

Složene interakcije između temperature, kruženja vode i biljnih zajednica stvaraju zamršenu mrežu pitanja na koje treba odgovoriti jer se suočavamo s brzim klimatskim promjenama. Doktori Emily Limm i Todd Dawson (University of California, Berkeley) nedavno su riješili jedan aspekt izazovnih pitanja o tome kako klimatske promjene mogu utjecati na biljne zajednice koje se opskrbljuju vodom iz magle. Njihovi su rezultati objavljeni u srpanjskom izdanju časopisa American Journal of Botany.

Magla je važan izvor vode za ekosustave cijeloga svijeta jer magla omogućuje biljkama da ostanu hidratizirane čak i tijekom vremena kada nema kiše. Magla se može kondenzirati i kapati na tlo, gdje ju može preuzeti korijenje. Alternativno, neke su biljke u stanju apsorbirati vodu iz magle kroz svoje lišće, čime ove biljke odmah koriste atmosfersku vlagu koja možda nikada neće doći do šumskoga tla. Paprat Polystichum munitum prekriva šumsko tlo šuma sekvoja u sjevernoj Kaliforniji. Limm i Dawson ispitali su varijacije u sposobnosti lišća P. munitum da apsorbira vodu iz magle.

Istraživači su otkrili da je količina vode koju su biljke apsorbirale varirala u različitim regijama šume sekvoje. “Danas su ljetni uvjeti suše veći na južnom kraju ekosustava šuma sekvoje sjeverne Kalifornije, a to smanjuje brojnost i veličinu biljke P. munitum. Te manje paprati na jugu imaju manju mogućnost hvatanja vode iz magle koja kaplje na šumsko tlo tijekom ljeta i one stoga mogu više patiti od stresa uzrokovanog sušom nego paprati u sjevernom dijelu ekosustava šume sekvoje”, izjavio je Limm.

Ovo ima važne implikacije za strukturu biljnih zajednica. Limm objašnjava: “Ako klimatske promjene budu uzrokovale daljnja smanjenja tih paprati, promijenit će se način distribucije vode iz magle na šumsko tlo te bi moglo doći do velikih promjena u funkcioniranju pozadinske uloge sekvoje.”

Limm i Dawson se nadaju kako će izvorne paprati biti u mogućnosti aklimatizirati se na povećanje sušnih uvjeta, a ta bi aklimatizacija biljkama omogućila da ublaže posljedice suše na ekosustav i smanje potencijal izumiranja lokalnih populacija. “Ako ove paprati mogu napraviti morfološke i fiziološke prilagodbe kako bi preživjele sušu kada ona postane intenzivnija, onda će manje biti pod utjecajem klimatskih promjena u bliskoj budućnosti”, komentirao je Limm.

Limm i Dawson uključili su javnost u svoje istraživanje kroz program Citizen Scientist. Javnost pomaže u prikupljanju podataka o brojnosti P. munitum u šumama sekvoje blizu Oaklanda, Kalifornija. To ne samo da je pridonijelo istraživanju o utjecaju klimatskih promjena na P. munitum već je i rezultiralo promjenom impresija o šumi u ljudi.

“Ja sam često čuo kako ljudi kažu da nisu niti znali da postoje biljke na tlu šume sekvoje jer su uvijek gledali prema gore, prema gigantskim sekvojama… Nakon što su naučili o nevjerojatnoj sposobnosti P.munitum da apsorbira vodu iz magle putem svojih listova u mnogo višim stopama nego što to čini sekvoja, često mi kažu da nikada više neće gledati paprati na isti način, “rekao je Limm.

Izvor: American Journal of Botany

Life is a sexually transmitted disease and there is a 100% mortality rate.

Ostavi komentar

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Biljke i životinje

Popularno

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh