Connect with us

Znanost

Društvene znanosti

Paradoks starenja: što smo stariji, bolje se osjećamo?

Tradicionalno, starenje se smatralo razdobljem progresivnoga pada u fizičkom, kognitivnom i psihosocijalnom funkcioniranju, a mnogi u SAD-u starenje smatraju “zdravstvenim problemom broj jedan” s kojim se Amerikanci danas suočavaju.

Trenutno, ima oko 40 milijuna Amerikanaca u dobi starijoj od 65 godina, s najbrže rastućim segmentom populacije preko 80 godina. Međutim, ovo negativno viđenje starenja u suprotnosti je prema rezultatima sveobuhvatnoga istraživanja na uzorku od 1.006 starijih osoba u San Diegu, koje su proveli istraživači sa Sveučilišta u Kaliforniji, Medicinskog fakulteta u San Diegu i Sveučilišta u Stanfordu. Rezultati studije „Evaluacija uspješnog starenja“ (engl. Successful Aging Evaluation – SAGE) koja je sadržavala 25-minutni telefonski razgovor, nakon čega je slijedila sveobuhvatna anketa putem pošte, objavljeni su u internetskom izdanju časopisa American Journal of Psychiatry.

“Iako u javnom zdravstvu postoji sve veći interes za razumijevanje i promicanje uspješnoga starenja, do sada je objavljeno malo istraživanja u kojima su se kombinirali podatci o fizičkome zdravlju i podatci o kognitivnom i psihološkom stanju, na velikom i slučajno odabranom uzorku”, rekao je glavni istraživač dr. Dilip V. Jeste, šef Katedre za starenje na Institutu Estelle i Edgar Levi, istaknuti profesor psihijatrije i neuroznanosti, direktor Instituta Stein za istraživanje starenja, te sadašnji predsjednik Američkoga psihijatrijskog društva (koje nije bilo uključeno u ovo istraživanje).

Istraživanje SAGE obuhvatilo je odrasle osobe u dobi između 50 i 99 godina, s prosječnom dobi od tek nešto više od 77 godina. Osim mjera koje ocjenjuju stope kroničnih bolesti i invalidnosti, istraživanje je gledalo više na subjektivne kriterije kao što su društveni angažman i samoprocjena sudionika o vlastitom zdravlju.

“Ponekad najrelevantniji rezultati budu oni iz perspektive samih ispitanika”, rekao je Jeste.
Studija zaključuje da otpornost i depresija imaju značajan utjecaj na način na koji pojedinci samostalno ocjenjuju uspješno starenje, s učincima koji su usporedivi s fizičkim zdravljem. “Iako je starija dob bila usko povezana s lošijim fizičkim i kognitivnim funkcioniranjem, ona je isto tako bila povezana i s boljim mentalnim funkcioniranjem”, rekao je suautor dr. Colin Depp, izvanredni profesor psihijatrije na Medicinskom fakultetu u San Diegu.

Nakon prilagodbe prema dobi, više samostalne ocjene uspješnoga starenja povezane su s višom naobrazbom, boljim kognitivnim funkcijama, boljim fizičkim i mentalnim zdravljem, nižom depresijom te većim optimizmom i otpornostima za poteškoće.
Sudionici su zamoljeni da ocijene u kojoj mjeri su mislili da su “uspješno starili”, pomoću skale od 10 točaka, koristeći pritom svoj koncept toga termina. Studija je pokazala da su ljudi s niskim fizičkim zdravljem, ali visoke otpornosti, imali procjenu svoga uspješnog starenja sličnu onima koji su fizički zdraviji, ali imaju  nižu otpornost. Isto tako, samoprocjena pojedinaca s niskim fizičkim funkcioniranjem, ali bez ili s minimalnom depresijom pokazala je rezultate usporedive s onima u fizički zdravih ljudi s umjerenom do teškom depresijom.

“Bilo nam je jasno da su, čak i pored fizičkoga ili kognitivnoga funkcioniranja u opadanju, pojedinci u našem istraživanju izvijestili kako se njihovo dobro stanje povećava s dobi”, rekao je Jeste. Ovaj intuitivni osjećaj povećanja blagostanja sa starenjem održao se čak i nakon unošenja varijabli poput prihoda, obrazovanja i bračnoga statusa.

Jeste izvlači poruku za kliničare, a to je da optimističan pristup njezi starijih može pomoći u smanjenju društvene predrasude prema starijim ljudima. “Postoje značajne rasprave u javnim forumima o financijskome odljevu zbog rastućih troškova za zdravstvenu zaštitu starijih osoba – što neki prezirno etiketiraju kao ‘srebrni tsunami’. No, uspješno starenje starijih osoba može predstavljati veliki resurs za mlađe generacije”, on kaže.

Rezultati upućuju na važnu ulogu psihijatrije u jačanju uspješnoga starenja starijih osoba. “Savršeno fizičko zdravlje nije ni potrebno ni dovoljno”, rekao je Jeste. “Potencijal za povećanje uspješnoga starenja jest u poticanju otpornosti i liječenju ili sprječavanju depresije.”

Kao magistar informacijske znanosti, iz profesionalnih razloga posebno prati razvoj kako gospodarskih i znanstvenih prilika u zemlji i svijetu, tako i općih kulturnih i drugih događanja poput razvoja tehnologije i njezinog utjecaja na društvo.

12 komentara

12 Comments

  1. Nikolina Kufrin

    27 prosinca, 2012 kod 5:38 pm

    Istina! moja prabaka sad u 101 je u bolje nego sto je bila sa 80! 🙂

  2. Sanja Golubic

    27 prosinca, 2012 kod 5:40 pm

    ne osječam se dobro…jebi ga nisam dosta srara…

  3. Emir Abdulahi

    27 prosinca, 2012 kod 5:42 pm

    Pozdrav za baku… 🙂

  4. Copain des Champs

    27 prosinca, 2012 kod 5:52 pm

    to valjda što si stariji male stvari te više vesele pa posljedično i ta sreća

  5. Bubamara Mala

    27 prosinca, 2012 kod 6:00 pm

    Gluposti!!

  6. Daniela Dunat

    27 prosinca, 2012 kod 6:01 pm

    To je relativno.. Ako se uzme u obzir dob kad se dostiže vrhunac kristalizirane inteligencije, onda je zaista vjerojatno da se starija populacija osjeća mentalno stabilnije (bez obzira na životne okolnosti) jer ih je ta ´´mudrost´´ kao skup cjeloživotnog iskustva u svim životnim sferama naučila razlikovati bitno od nebitnoga te odabrati kvalitetne sadržaje namjesto svega ponuđenog. Što se tiče fizičkog aspekta, definitivno su u prednosti oni čija je opća vitalnost u pozn(ij)oj dobi na visokoj razini, a to je opet u svezi s psihičkim funkcijama, jer se mir u glavi odražava i u pokretu tj. na tijelu. S druge strane, neke se stvari ne mogu izbjeći i prirodni proces starenja odvija se različitom progresijom za svakoga, ali se ipak svima dešava. Što je smiješno i što nikako ne razumijem su nastojanja američke self help literature da uvjeri što veći broj ljudi da se može biti sretan samo ako si ´´vječno´´ mlad. Ima ljudi koji su u staračkim domovima i u invalidskim kolicima, pa su svejedno sretni, jer su promijenili prioritete. Treba se prilagoditi okolnostima, jer se okolnosti (tijek vremena) ne mogu prilagoditi čovjeku.

  7. Kemal Kemo Karic

    27 prosinca, 2012 kod 6:27 pm

    pa logično kako starimo izumiru nam moždane čelije samim tim se manje brinemo jer nemamo pola mozga za brigu.

  8. Drazen Petrovic

    27 prosinca, 2012 kod 6:38 pm

    Sve je lakse kad izlapish.

  9. Thomas Jefferson-Croatia

    27 prosinca, 2012 kod 6:50 pm

    ovisno kakve su mirovine

  10. Ratus Potatus

    27 prosinca, 2012 kod 7:05 pm

    ma da , a ko to??

  11. Ana Gotovac

    28 prosinca, 2012 kod 2:05 pm

    ne mogu pisati korisnici koji to ne znaju i niej tocno da svi izlape…to su samo predrasude

  12. Naam Van

    29 prosinca, 2012 kod 12:12 pm

    čisto da se zna “rok” ljudskog tjela je 190 godina, a na nama je oće li manje bit!!

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Društvene znanosti

Popularno

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh