Connect with us

Znanost

Biljke i životinje

Pčele, voće i novac

Dvije trećine usjeva koje ljudi koriste za proizvodnju hrane te većina divljih vrsta biljaka ovisi o oprašivanju insekata poput pčela i mušica. Međutim, ova usluga koju priroda ljudima besplatno daruje sve više propada. Na primjer, nakon tri tisuće godina održive poljoprivrede, poljoprivrednici u kineskoj pokrajini Sečuan moraju sami oprašivati cvat jabuke štapićima za oprašivanje – posebnim četkama izrađenim od kokošjeg perja i filtra za cigarete, a to je tek jedan mali primjer problema koji je nastao u cijelom svijetu.

Novo njemačko istraživanje na globalnoj razini više dosadašnjih proučavanja i studija pokazalo je ozbiljan pad broja oprašivača i smanjenje količine oprašivanja u širokom rasponu regija od umjerenih do tropskih poljoprivrednih ekosustava. S obzirom da se globalna proizvodnja usjeva vrijedna 153 milijarda eura (u Europi vrijedna 22 milijarde eura) oslanja na oprašivanje kukcima, smanjenje broja oprašivača ima izravan utjecaj na stabilnost proizvodnje hrane i potrošačkih cijena, a može imati i ozbiljne posljedice za ljudsko zdravlje.

Smanjenje dostupnosti voća i povrća moglo bi utjecati na zdravlje potrošača širom svijeta. Svjetska zdravstvena organizacija WHO postavila je donju granicu za konzumaciju voća i povrća od 400 grama po stanovniku dnevno. Neke studije su pokazale da već i sada više od 50% europskih kućanstava konzumira voće i povrće ispod ove preporuke. U slučaju kada broj oprašivača opada, a cijena hrane raste, vrlo je vjerojatno da će se ova situacija još i pogoršati.

“Divlji oprašivači pružaju neprocjenjiv doprinos za održavanje raznolikosti divljih biljaka. Što je još važnije, za dobro oprašivanje potreban je širok raspon oprašivača s različitim preferencijama za cvijeće i različitim dnevnim i sezonskim aktivnostima. Oslanjati se samo na dresirane upravljane pčele, čiji je broj također u opadanju, vrlo je rizična strategija”, rekao je Ingolf Steffan-Dewenter, profesor na njemačkom Sveučilištu u Würzburgu. “Stoga je očuvanje staništa oprašivača i provedba poljoprivredno-ekoloških postupaka kako bi se povećali resursi divljih biljaka i osigurala mjesta za boravak pčela, od životne važnosti za poljoprivredu!”

Kao magistar informacijske znanosti, iz profesionalnih razloga posebno prati razvoj kako gospodarskih i znanstvenih prilika u zemlji i svijetu, tako i općih kulturnih i drugih događanja poput razvoja tehnologije i njezinog utjecaja na društvo.

Ostavi komentar

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Biljke i životinje

Popularno

Advertisement

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh