Connect with us

Znanost

Neuroznanost

Peptidi su ključ sreće? Mogući novi tretmani depresije i drugih poremećaja

Što nas čini sretnima? Obitelj? Novac? Sreća? A peptidi? Neurokemijske promjene koje su u pozadini ljudskih emocija i socijalnog ponašanja su većim dijelom nepoznate. Prvi puta znanstvenici s LA Sveučilišta u Kaliforniji (UCLA) su izmjerili otpuštanje specifičnih peptida, neurotransmitera hipokretina, koji je značajno povećan kad su subjekti sretni, a smanjen kad su tužni.

(Credit: © lassedesignen / Fotolia)

Nalazi ukazuju da bi povećanje hipokretina moglo podići i raspoloženje i budnost kod ljudi, stvarajući tako temelje za moguće buduće tretmane mentalnih poremećaja kao što su depresija, ciljajući mjerljive abnormalnosti u moždanoj kemiji.

Pored toga, studija je po prvi put mjerila otpuštanje još jednog peptida, melanin-koncentrirajućeg hormona (MCH). Istraživači su pronašli da je njegovo otpuštanje bilo minimalno pri budnom stanju, dok je tijekom sna bilo znatno povećano, ukazujući da ovaj peptid ima ključnu ulogu u osjećaju pospanosti kod ljudi.

Studija je objavljena 5. ožujka u online izdanju magazina Nature Communications.

“Dosadašnji nalazi objašnjavaju pospanost kod narkolepsije kao i depresiju koja često prati ovaj poremećaj”, izjavio je glavni autor studije Jerome Siegel, profesor psihijatrije i ravnatelj Centra za istraživanje spavanja Semel instituta za neuroznanost i ljudsko ponašanje na UCLA-u. “Ova otkrića ukazuju na to da manjak hipokretina može razlikovati depresiju od drugih uzroka.”

Siegelov tim je 2000. godine objavio rezultate koji su pokazali da ljudi koji pate od narkolepsije, neurološkog poremećaja kojeg karakteriziraju nekontrolirani periodi dubokog sna, imaju 95% manje živčanih stanica hipokretina u mozgu od onih ljudi koji nisu oboljeli od ovog poremećaja. Ta studija bila je prva koja je ukazala na moguće biološke uzroke ovog poremećaja.

Pošto je depresija izrazito povezana s narkolepsijom, Siegelov laboratorij istraživao je hipokretin i njegove moguće veze s depresijom.

Depresija je glavni uzrok psihijatrijskog invaliditeta u SAD-u, naglašava Siegel. Više od 6% populacije boluje od ovog poremećaja svake godine, dok životna prevalenca premašuje 15%. Korištenje antidepresiva, kao što je selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (SSRI), nije utemeljeno na dokazima o manjku ili višku bilo kojeg neurotransmitera. Nekoliko nedavno objavljenih studija postavljaju pitanje jesu li SSRI i drugi antidepresivi učinkovitiji od placeba.

U ovoj studiji istraživači su dobili podatke  o hipokretinu i MCH izravno iz mozgova osam pacijenata koji su bili na liječenju u Medicinskom centru za epilepsiju Ronald Reagan na UCLA-u. Dr. Itzhak Fried, profesor neurokirurgije i psihijatrije na UCLA-u i koautor ove studije, izveo je na pacijentima zahvat elektrokortikografije kako bi identificirao žarišta napada za moguće kirurške tretmane. Lokacije elektroda određene su isključivo po kliničkom kriteriju. Istraživači su, uz pristanak pacijenata, koristili iste elektrode za svoje istraživanje. Koristili su membrane slične onima koje se koriste za dijalizu bubrega i vrlo osjetljivu proceduru radioimunotesta kako bi izmjerili hipokretin i MCH.

Pacijenti su snimani dok su gledali televiziju, dok su bili uključeni u društvene interakcije kao što je pričanje s liječnicima, medicinskim sestrama i obiteljima, dok su jeli, dok su bili podvrgnuti različitim medicinskim tretmanima i dok su doživljavali prijelaze iz budnosti u stanje spavanja. Bilješke su pisane svakih 15 minuta tijekom istraživanja uz 15-minutne uzorke mikrodijalize  koje su istraživači uzimali u sobama pacijenata.

Ispitanici su ocjenjivali svoje raspoloženje i stavove putem upitnika koji su im bili davani svaki sat dok su bili u stanju budnosti.

Istraživači su pronašli da razine hipokretina nisu povezane s općenitim uzbuđenjem, ali su bile maksimizirane tijekom doživljavanja pozitivnih osjećaja, ljutnje, socijalnih interakcija i buđenja. Za razlike od toga, razine MCH bile su najviše tijekom sna, a najmanje tijekom društvenih interakcija.

“Ovi rezultati ukazuju na to da se prethodnim emocionalnim posebnostima nije pridavalo dovoljno pozornosti u aktivaciji uzbuđenja i sna kod ljudi”, objašnjava Siegel. “Nalazi pokazuju da abnormalnosti u uzorku aktivacije ovih sistema mogu pridonijeti boljem razumijevanju značajnog broja mentalnih poremećaja.”

Siegel je izjavio i kako sada nekoliko farmaceutskih kompanija razvija antagoniste hipokretina koji bi se koristili kao tablete za spavanje. Sadašnji rad ukazuje na to da će ovi lijekovi mijenjati raspoloženja kao i sklonost k spavanju.

Siegelov laboratorij je već ranije objavio da je hipokretin potreban u “potrazi za zadovoljstvom” kod glodavaca, ali ne igra nikakvu ulogu u izbjegavanju ponašanja.

“Ovi rezultati, u sprezi sa sadašnjim nalazima, sugeriraju da bi pravilna podjela hipokretina mogla podizati i raspoloženje i budnost kod ljudi”, zaključio je Siegel.

Izvor: University of California – Los Angeles

Tražili ste na googlu:

peptidi

Carpe diem. Seize the day, boys. Make your lives extraordinary.

8 komentara

8 Comments

  1. Ivan Blajić

    ožujak 14, 2013 kod 7:10 pm

    ..daj mi kil-dva , peptida .. Hitno.

  2. Rainbow Bear

    ožujak 14, 2013 kod 7:11 pm

    ljudi su depresivni jer im ovaj sistem (rad) ne pruža sreću jedino kruh u usta

  3. Elena Bogdanovska

    ožujak 14, 2013 kod 7:11 pm

    Tacno

  4. Bojana Vukotic

    ožujak 14, 2013 kod 7:17 pm

    rad=kapitalisticka doktrina

  5. Vladislav Horžić

    ožujak 14, 2013 kod 7:20 pm

    S jedne strane ,ljudima je upitna egzistencija , a sa druge strane i ono što imaju ne znaju iskoristiti . Imaju sebe i bračnog partnera . Seks i sport su najbolji antidepresivi .Treba dići guzu , seksati , trenirati , a ne samo hrpu skupih i štetnih tableta kljukati !

  6. SelmirHat DenFunk

    ožujak 14, 2013 kod 7:20 pm

    Rad ?? Odes na posao i opsuje ti sve zivo a ne smijes ni a pregovorit , jer ti je potreban posao .

  7. johnjohn

    ožujak 14, 2013 kod 9:41 pm

    tema je kemija mozga, a ne rad i kapitalizam…

  8. Maja Ron

    ožujak 15, 2013 kod 4:51 am

    Depresija je bolest,a ne lijenost i nerad

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Neuroznanost

Popularno

Advertisement

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh