Connect with us

Znanost

Neuroznanost

Pljeskanje tijekom pjesme poboljšava motorne i kognitivne sposobnosti

Istraživačica na Sveučilištu Ben-Gurion (BGU) u Negevu, provela je prvu studiju o pljeskanju tijekom pjesme, otkrivši izravnu povezanost tih aktivnosti sa razvojem važnih sposobnosti u djece i mladih, uključujući i sveučilišne studente.

“Otkrili smo da djeca u prvom, drugom i trećem razredu koja pjevaju te pjesme iskazuju sposobnosti odsutne u djece koja ne sudjeluju u sličnim aktivnostima”, objašnjava dr. Idit Sulkin, član BGU Music Science Lab u sklopu Department of The Arts. “Također smo otkrili da djeca koja spontano plješću na pojedinu pjesmu u dvorištu za vrijeme odmora imaju ljepši rukopis, pišu bolje i imaju manje pravopisnih pogrešaka.”

Dr. Warren Brodsky, glazbeni psiholog koji je nadzirao njezinu doktorsku disertaciju, rekao je da su Sulkinina otkrića okrunjena pretpostavkom da su “djeca koja ne sudjeluju u takvim igrama izloženija pojačanom riziku od razvitka problema vezanih uz razvoj, kao što su disleksija i diskalkulija. Navedene aktivnosti nesumnjivo treniraju mozak i utječu na razvoj u drugim područjima. Učitelji su također uvjereni da je društvena integracija bolja za tu djecu od one djece koja u tome ne sudjeluju. “Sulkin je u sklopu studije posjetila učionice nekoliko osnovnih škola te angažirala djecu u Board of Education sanctioned music appreciation program, odnosno u programu pljeskanja na pjesmu – svaki u trajanju od 10 tjedana.

“Djeca koja do tada nisu sudjelovala u takvim aktivnostima u vrlo kratkom vremenu su dosegla razinu kognitivnih sposobnosti onih koji su dosad takve aktivnosti prakticirali”, kazala je. No, ovo otkriće pokrivalo je isključivo skupinu djece koja su prolazila program pljeskanja na pjesmu. Rezultat je naveo Sulkin na zaključak da bi program pljeskanja na pjesmu trebao postati sastavni dio obrazovanja za djecu u dobi od šest do deset godina starosti, u svrhu vježbanja motornih i kognitivnih sposobnosti. Za vrijeme trajanja studije nazvane “Impact of Hand-clapping Songs on Cognitive and Motor Tasks“, dr. Sulkin razgovarala je sa brojnim nastavnicima u osnovnim školama i vrtićima, posjetila je njihove učionice te se pridružila djeci u pjevanju. Njezin prvotan cilj, kao sastavni dio njezine studije, bio je razumijevanje zašto su djeca očarana pjevanjem i pljeskanjem do kraja trećeg razreda, kada takva vrst razonode biva naglo zanemarena i zamijenjena sportskim aktivnostima.

“Ova činjenica objašnjava razvojni proces kroz koji djeca prolaze”, primjećuje dr. Sulkin. “Pljeskanje na pjesmu prirodno se pojavljuje u djece u dobi od sedam godina da bi nestalo do desete godine života. U ovom uskom prostoru, navedene aktivnosti služe kao razvojna platforma u poboljšanju dječjih potreba – emocionalnih, socioloških, fizioloških i kognitivnih. To je faza tranzicije koja ih vodi prema sljedećoj fazi odrastanja.” Sulkin kaže da nikakva dubinska, dugoročna studija nije provedena na utjecaj koji pljeskanje na pjesmu ostavlja na dječje motorne i kognitivne sposobnosti. Međutim, odnos glazbe i intelektualnog razvoja u djece opsežno je proučen, što je brojne roditelje navelo na kupnju “Baby Mozart” CD-a njihovoj djeci.

Ova studija jednako tako pokazuje da desetominutno slušanje Mozartove glazbe (tj.”Mozart Efekt”) ne poboljšava izvedbu prostornih (spacijalnih) zadataka u značajnijoj mjeri od desetominutnog pljeskanja na pjesmu ili desetominutne izloženosti tišini. Sulkin je također utvrdila da aktivnost pljeskanja na pjesmu pozitivno utječe na odrasle: sveučilišni studenti koji su ispunili svoje upitnike, utvrdili su da su nakon sudjelovanja u takvim igrama postali fokusiraniji i manje napeti.

“Ove tehnike povezane su s djetinjstvom i mnogi ih odrasli tretiraju kao šalu”, rekla je. “No čim krenu s pljeskanjem, tvrde da se osjećaju budniji i boljega raspoloženja.” Sulkin je odrasla u glazbom protkanom domu. Njezin otac, dr. Adi Sulkin, poznati je glazbeni pedagog koji je tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina snimio i objavio preko 50 kaseta i snimaka koji prikazuju pjesme-igre izraelske djece, blagdanske i sezonske pjesme, igre s pjevanjem usmjerene na akademske vještine. “Sasvim suprotno iskustvu stečenom tijekom istraživanja, rad na ovome bio je poput drugog djetinjstva”, ustvrdila je.

Izvor: American Associates, Ben-Gurion University of the Negev

Life is a sexually transmitted disease and there is a 100% mortality rate.

Ostavi komentar

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Neuroznanost

Popularno

Advertisement

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh