Connect with us

Znanost

Matematika i Ekonomija

Podatci o financijskome kriminalu nisu vjerodostojni

Napori britanske vlade i policije u borbi s financijskim kriminalom – od poslovnih prijevara do utaje poreza – otežani su, prema novome istraživanju, zbog nedostatka točnih podataka o prirodi i opsegu prekršaja.

Većina dostupnih podataka o financijskome kriminalu dobivena je bez pravoga objašnjenja, kaže Michael Levi, profesor kriminologije na britanskom Sveučilištu u Cardiffu, čije je istraživanje financiralo Vijeće za gospodarsko i socijalno istraživanje (ESRC).

“Obično, informacije do kojih se dolazi vrijeđanjem ili prijetnjama samo su marketinški trikovi”, kaže profesor Levi. “One dolaze od poslovnih savjetnika koji žele uplašiti tvrtke i vlade kako bi ovi kupili usluge usmjerene na rješavanje problema koji su vjerojatno puno manji nego što se tvrdi.”

“Čak i kada javne agencije čine ozbiljne napore da proizvode podatke za koje oni vjeruju da su pažljivo istraženi, često im nedostaje stručni ili javni kredibilitet”, kaže profesor Levi. “U ovo doba cinizma, njihovi napori se mogu tumačiti kao pokušaj da povećaju svoje proračune i ovlasti. Ovo je doba krize autoriteta i legitimiteta.”

Profesor Levi je godinama istraživao organizaciju i opseg financijskoga kriminala i načine na koje policija, regulatori i privatne tvrtke razumijevaju i odgovaraju na različite oblike prijetnji.

Nedostatak jasnoga razmišljanja o tome kako se  počinitelji i žrtve mogu i trebaju ponašati prema prijevarama također otežava da se društvo pozabavi financijskim kriminalom na dosljedan način, vjeruje on. “Moramo imati bolje informiranu javnu raspravu temeljenu na dokazima o tome kakvu reakciju policije želimo i što treba očekivati od financijskoga kriminala”, kaže on.

“Primjerice, velike porezne prijevare gotovo su se uvijek rješavale preko nagodbi o plaćanju. S druge strane, oni koji su prevarili socijalno osiguranje zavedeni su u kaznene evidencije za zločine koji uključuju mnogo manje količine novca. Kako opravdamo ovako različito postupanje prema prijestupnicima?”

Istraživanje utaje poreza upućuje da postoji skup upornih prijestupnika koji vjerojatno neće biti obeshrabreni ako je njihova jedina kazna, nakon što budu uhvaćeni, da anonimno plate novčanu nagodbu. “Oni trebaju biti procesuirani, tako da budu uhapšeni i da se drugima pokaže da će se ova vrsta ponašanja ozbiljno rješavati”, kaže on.

Profesor Levi razmjenjuje svoje rezultate istraživanja s britanskim  i svjetskim organizacijama. Oni uključuju Upravu za financijsko poslovanje, Upravu za nacionalne prijevare, Udruženje šefova policije i Europsku komisiju.

“Nemoguće je točno kvantificirati problem, ali šteta od financijskoga kriminala je stvarna i javnost je s pravom zabrinuta da postoji mogućnost da postane njegovom žrtvom”, kaže on. “Financijski kriminal je jedan od najvećih poslovnih i socijalnih problema našega vremena. Ako želimo napraviti bolji posao suočavanjem s problemom, trebamo se maknuti od pojednostavljenih oblika poput ‘organiziranoga kriminala’ i saznati kako su moguće mrežne i izvanmrežne prijevare te pranje novca, kao i što je potrebno za promjenu tih mogućnosti i motivacije.”

Kao magistar informacijske znanosti, iz profesionalnih razloga posebno prati razvoj kako gospodarskih i znanstvenih prilika u zemlji i svijetu, tako i općih kulturnih i drugih događanja poput razvoja tehnologije i njezinog utjecaja na društvo.

4 komentara

4 Comments

  1. Denis Hadžić

    prosinac 27, 2012 kod 10:49 pm

    isprracno je PODACI jer se glas C pravi od glasova T i S tako da je T u rijeci PODA”T”CI suvisno!!! (Pravopis, 5. razred osnovne skole).

  2. Znanost.com

    prosinac 27, 2012 kod 11:41 pm

    Oboje je ispravno. U pravopisu hrvatskog jezika piše ovako: podatak, -tka, N mn. – aci i -atci, G mn. -ataka.

  3. Denis Hadžić

    prosinac 27, 2012 kod 11:44 pm

    ma sve je ispravno-jebo pravopis. sto nakaradnije, to europejskije.

  4. Daniela Dunat

    prosinac 28, 2012 kod 7:26 am

    Kod imenica koje završavaju na -tak, -dak, -tac, -dac odstupaju samo imenice otac, sudac i svetac-u njima se gube suglasnici t i d. Sve ostale imenice s tim završe(t)cima imaju dvojake pravopisne oblike, pa je ovaj naslov itekako točan, a ne pogrešan.

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Matematika i Ekonomija

Popularno

Advertisement

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh