Connect with us

Znanost

Robotika

Podvodni roboti za svako more

Čak i kada su opremljeni bocama sa komprimiranim zrakom i regulatorima ronjenja, ljudi pod vodom vrlo brzo dolaze do granica svojih mogućnosti.

Nasuprot tome, bespilotna podvodna vozila koja su kabelom povezana s kontrolnim centrom dopuštaju duge i duboke urone. Danas se podvodni roboti na daljinsko upravljanje koriste za istraživanje, inspekcije i obavljanje radova održavanja. Međutim, moguće primjene ove tehnologije su ograničene dužinom kabela i instinktima navigatora. Stoga ne čudi da istraživači rade na autonomnim podvodnim robotima koji se sami orijentiraju pod vodom i obavljaju poslove bez ikakve pomoći čovjeka.

Postoje takva autonomna podvodna vozila ili ronilice, koje samostalno prikupljaju podatke ili uzimaju uzorke. “Za sada, ovakva tehnologija je preskupa za obavljanje rutinskih poslova, kao što je inspekcija pregrada, brana ili podvodnih dijelova brodova”, objašnjava dr. Thomas Rauschenbach, direktor Centra za primijenjenu tehnologiju sustava AST u Ilmenau na njemačkom institutu Fraunhofer IOSB. Prema njemu, to bi se uskoro moglo promijeniti. Rauschenbachov tim zajedno s istraživačima na ostala četiri Fraunhoferova instituta radi na izradi autonomnih podvodnih robota koji će biti manji, robusniji i jeftiniji od prijašnjih modela. Ti će roboti moći raditi u mutnoj lučkoj vodi jednako dobro kao u čistom planinskom jezeru. Oni će biti pogodni za rad na dnu dubokog mora, kao i za inspekcije plitkih betonskih temelja na koje se u moru postavljaju turbine vjetrenjača za proizvodnju električne energije.

Inženjeri iz Fraunhoferovog instituta IOSB u Karlsruheu rade na “očima” za podvodne robote. Optička percepcija se zasniva na posebnoj tehnologiji izlaganju i analizi koja omogućuje čak i orijentaciju u mutnoj vodi. Prije svega, ona određuje osnovnu udaljenost od objekta, a zatim kamera emitira laserski impuls koji se reflektira od objekta, kakav je primjerice zid. Koju mikrosekundu prije nego stigne odbijena zraka svjetla, kamera otvara otvor blende i senzori bilježe impuls upadne svjetlosti te se tako mjeri udaljenost od objekta. Za to vrijeme na institutu IOSB u Ilmenau, Rauschenbachov tim razvija “mozak” robota: program kontrole koji drži robota na zadanoj stazi ili mjestu u vodenim strujama, kao što određena udaljenost od zida koji treba biti ispitan. Fraunhofer Institut za biomedicinsko inženjerstvo IBMT u St. Ingbertu radi na sigurnom obavijaju elektroničkih sklopova silikonom koji moraju izdržati pritisak vode, kao i na “ušima” novog robota: ultrazvučnim senzorima koji omogućavaju inspekciju objekata.

Za razliku od ranije konvencionalne tehnologije sonara, znanstvenici sada koriste visoke frekvencije zvučnih valova koji se odbijaju od prepreke i registriraju senzorima. Fraunhoferov institut ISIT u Itzehou razvija moćne, ali lagane baterije od litija koje robote opskrbljuju energijom. Baterije su obavijene silikonom. Znanstvenici na Fraunhoferovom Institutu za zaštitu okoliša, sigurnost i energetsku tehnologiju UMSICHT u Oberhausenu razvijaju poseban sustav upravljanja energijom koji štedi energiju i osigurava da se podaci spremaju u hitnim slučajevima kada robotu ponestane energije i mora izaći na površinu.

Prototip u obliku dva metra dugog torpeda koji je opremljen očima, ušima, mozgom, motorom i baterijama obavit će svoje prvo podvodno putovanje još ove godine u novom bazenu u institutu u Ilmenau. Bazen je dubok samo tri metra, ali “to je dovoljno za testiranje ključnih funkcija”, tvrdi dr. Rauschenbach. U jesen 2011. godine autonomni robot će prvi puta zaroniti u more sa istraživačkog broda Poseidon. Planirano je nekoliko ronjenja do dubine od 6.000 metara.

Izvor: Fraunhofer-Gesellschaft

Tražili ste na googlu:

podvodni roboti

Life is a sexually transmitted disease and there is a 100% mortality rate.

Ostavi komentar

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Robotika

Popularno

Advertisement
Advertisement

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh