Connect with us

Znanost

Credit: ESA

Svemir

Pogledajte gdje smo do sada slali svemirske brodove i gdje ćemo to tek učiniti

philae-esa

Dvadeset i prvo stoljeće plodonosno je u smislu istraživanja Sunčeva sustava: napredak tehnologije omogućio je minijaturizaciju satelitskih komponenti, što je svemirske sonde smanjilo do – gledano samo desetljeće ili dva unazad – gotovo nezamislivo malih gabarita. Time su postignute velike uštede za svaku pojedinu misiju, što je pak otvorilo vrata slanju sondi na sve veći broj ciljeva. Isto tako, svemir postaje dostupan sve većem broju zemalja odnosno privatnih tvrtki, čime je povećana konkurencija na tom polju. Ovakav razvoj događaja dovodi nas do pitanja gdje poslati nove sonde odnosno na koja smo već mjesta slali naše istraživače i koja su mjesta prioritetna za buduće misije. Isto tako, koje će se sve zemlje uključiti u istraživanje kako bliskog susjedstva, tako i dubokog svemira?

Svemirske sonde su autonomni svemirski brodovi poslani sa Zemlje kako bi istraživali svemir. Putuju na različite lokacije: mogu sletjeti na neko drugo nebesko tijelo, mogu ući u njegovu orbitu, ili mogu jednostavno proletjeti pokraj njega. Takve su aparate do sada lansirali Sovjetski Savez (danas Rusija), Sjedinjene Američke Države, Europska Unija, Japan, Kina i Indija. Takve misije se poduzimaju iz više razloga: jeftinije su od misija s posadom, manji je rizik, a osim toga, na neke lokacije su predaleke (Neptun, Pluton), odnosno preopasne (površina Venere) da bi ljudi ondje sigurno boravili. A gdje su to sonde do sada poslane i kada?

Velik broj sondi nalazi se u Sunčevoj orbiti i bilježi svaku promjenu na njemu (Credit: phys.org)

Velik broj sondi nalazi se u Sunčevoj orbiti i bilježi svaku promjenu na njemu (Credit: phys.org)

Prva svemirska sonda uopće bio je sovjetski Sputnjik, lansiran 1957. godine u Zemljinu orbitu. Iako danas iznad naših glava lete tisuće satelita i njihovo postojanje uzimamo zdravo za gotovo, tek je deset zemalja samostalno lansiralo satelit: SSSR, SAD, Francuska, Australija, Japan, Kina, Ujedinjeno Kraljevstvo (koje je ujedno i jedina zemlja koja je ukinula vlastiti svemirski program), Indija, Izrael, Iran i Sjeverna Koreja.

Mjesec, kao naš najbliži susjed, bio je logičan sljedeći korak. Luna 2 prvi je ljudskom rukom izrađen predmet koji je dospio na površinu drugog nebeskog tijela: namjerno je srušen na lunarnu površinu 1959. godine. Uslijedile su brojne misije lansirane iz Sovjetskog Saveza, odnosno Sjedinjenih Američkih Država, da bi tek 1990. godine Japan postao treća nacija koja je dospjela do Mjeseca. Uslijedili su Europska Unija, Kina i Indija, čijom je sondom Chandrayaan-1 zasad zatvoren ekskluzivni klub nacija koje su slali letjelice k našem prirodnom satelitu.

Uslijedila je Venera, u istraživanju koje je prednjačio Sovjetski Savez; zapravo, oni su jedini koji su uopće spustili letjelicu ondje. Na Venerinoj površini, naime, vladaju ekstremna temperatura i pritisak, koji zdrobe i otope sve što se ondje pošalje. Osim SSSR-a, u orbitu tog planeta dospjele su još Sjedinjene Države i Europska Unija. Japan je ondje također poslao svoju uzdanicu, sondu Akatsuki, koja je zbog kvara zastranila u dubine svemira. JAXA-ini inženjeri (JAXA je straćenica za japansku svemirsku agenciju) uspjeli su vratiti sondu na pravi put i uskoro bi se trebala pojaviti u Venerinoj orbiti.

Tvrd orah: dvije trećine misija poslanih na Mars nisu uspjele stići onamo (Credit: NASA)

Tvrd orah: dvije trećine misija poslanih na Mars nisu uspjele stići onamo (Credit: NASA)

Sljedeći planet na popisu bio je Mars. Kao što je bio slučaj s prethodno navedenim nebeskim tijelima, prema njemu su sonde u početku slali isključivo SSSR i SAD tijekom bjesomučne svemirske utrke tijekom 1960-ih godina. Njima su se tek u ovom stoljeću pridružili EU i Indija. Japan i Kina su također ondje slali svoje strojeve, no bez uspjeha. Po uvjetima koji vladaju na njegovoj površini, Mars je najpogodniji za naseljavanje od svih ostalih planeta, stoga ne čudi velik interes kojeg svemirske agencije iskazuju prema njemu: u njegovoj je orbiti trenutno pet letjelica, dok dva daljinski upravljana robota istražuju površinu. Zapravo, može se reći kako je Mars jedini planet nastanjen isključivo robotima.

Budući da su udaljenosti između planeta goleme, redoslijed kojim ih se posjećivalo bio je isti onaj po kojem su poredani gledajući od Sunca: Jupiter je tako bio sljedeći na listi, pokraj kojeg je 1973. godine proletio Mariner 10, postavši ne samo prva sonda u blizini Jupitera, nego i prva sonda koja je prošla pokraj Merkura i kasnije kroz asteroidni pojas. U to se vrijeme smatralo da asteroidni pojas između Marsa i Jupitera predstavlja veliku opasnost po letjelice. Mariner 10 je svojim prolaskom pokazao kako je ovaj vrlo rijetko napučen i da je mogućnost sudara s asteroidom zanemarivo mala. Krajem 1970-ih lansirane su dvije najpoznatije sonde do sada, Voyager 1 i Voyager 2, koji su, osim Jupitera, posjetile još i Saturn. Voyager 2 nastavio je putovanje prema ostalim planetima i tako posjetio Uran i Neptun, dva najudaljenija planeta našeg sustava. Sredina 1980-ih doživjela je procvat u smislu istraživanja kometa: unutar samo nekoliko mjeseci prema kometima svoje sonde su poslali Sjedinjene Države, SSSR, Japan i Europska Unija. Danas su kometi gotovo pa redovan predmet istraživanja.

Razvojem modernih teleskopa i lansiranjem u svemir orbitalnog teleskopa Hubble, otkriveni su mnogi novi kometi i asteroidi, što je dodatno povećalo svijest o njihovoj važnosti po Zemlju. Shodno tome našli su se u interesu novih, zahtjevnijih misija, koje su podrazumijevale slijetanje na njih i uzimanje uzoraka s površine. Prvi uzorak s kometa kući je početkom ovog stoljeća donio NASA-in Stardust, a negdje u isto vrijeme na Titan (jedan od Saturnovih prirodnih satelita) je sletjela sonda Huygens, što je prvo takvo spuštanje na neko tijelo vanjskog dijela Sunčeva sustava. Nju je ondje dostavio Cassini, prva letjelica u orbiti Saturna.

Usporedba veličine Urana i Neptuna sa Zemljom; u sljedećih nekoliko desetljeća neće biti slanja sondi prema njima (Credit: apextribune.com)

Usporedba veličine Urana i Neptuna sa Zemljom; u sljedećih nekoliko desetljeća neće biti slanja sondi prema njima (Credit: apextribune.com)

Japanska agencija JAXA može se pak podičiti kako je prva uspjela donijeti na Zemlju uzorke s asteroida, što je učinila njihova sonda Hajabuša. ESA je pak na komet poslala maleni lander Philae, dok je NASA svojim strojem New Horizons bacila oko čak na Pluton. Ista je agencija poslala prvi orbiter prema najvećim članovima asteroidnog pojasa, Ceresu i Vesti, gdje se on upravo sada nalazi.

Kao što možete vidjeti, najveći teret osvajanja svemirskih prostranstava na svojim je plećima iznijela američka NASA. Nju je jedno vrijeme pratio Sovjetski Savez, koji je gubitkom svemirske utrke rapidno smanjio svoja ulaganja u istraživanje novih svjetova. ESA i Japan također se trude dati svoj doprinos, a u zadnje vrijeme pridružili su im se još Kina i Indija. Kina je, primjerice, 2013. godine na lunarnu površinu spustila lander i rover, prve takve uređaje još od 1976. godine. Indija je pak na Mjesecu otkrila postojanje vode, a trenutno imaju operativnu sondu u orbiti Marsa.

Sljedeće misije od povijesnog značaja bit će prema mjestima gdje postoji tekuća voda: Jupiterov mjesec Europa, odnosno Saturnov Enkelad. Znanstvenici se nadaju kako će ondje otkriti mikrobiološki život, što bi bila definitivna potvrda teze da nismo sami u svemiru. Također će biti vrlo interesantno slijetanje prve sonde na Merkur oko 2030-e, koji je, zbog golema Sunčeva utjecaja, vrlo zahtjevno mjesto za ići u posjetu.

Jupiterov mjesec Europa sadrži više vode nego Zemlja (Credit: Wikipedia)

Jupiterov mjesec Europa sadrži više vode nego Zemlja (Credit: Wikipedia)

Za daljnje istraživanje Mjeseca, planeta i asteroida zanimanja ne manjka: Rusija je najavila povratak istraživanju Mjeseca (gdje planiraju robotsku bazu) i Marsa te su, kao i Kina, najavili slanje ljudi na lunarnu površinu tijekom sljedećeg desetljeća. Obje zemlje žele poslati svoje posade na Mars u razdoblju 2040.-2060. godine, čime će postati direktni suparnici Sjedinjenim Državama u novoj svemirskoj utrci. Dok Rusi i Kinezi budu hodali Mjesecom, Sjedinjene Države sletjet će na asteroid; na Mjesecu su, kažu, već bili i on im nije prioritet. Indija pak planira u prvoj polovici sljedećeg desetljeća poslati svoje prve astronaute u svemir. Uz već navedene, iskorak u svemir najavili su i Ujedinjeni Arapski Emirati, koji do kraja desetljeća planiraju poslati sondu u Marsovu orbitu.

Svoju priliku u svemu ovome vide i privatni poduzetnici, koji su već osnovali tvrtke namijenjene rudarenju u svemiru. Na sebe su također preuzeli američki dio opskrbe Međunarodne svemirske stanice. Uskoro će vršiti i sav promet u niskoj Zemljinoj orbiti, kako bi se NASA mogla usredotočiti na duboki svemir.

Izvor: io9.com

Roses are red, violets are blue, I'm schizophrenic, and so am I.

11 komentara

11 Comments

  1. Dalibor Turković

    prosinac 10, 2015 kod 10:45 pm

    koji svemirski brodovi ?? sonde, sateliti dajte nemojte krivo pisati vi ste ko iz 24 sata … pa bar ste iz portala koji je znanost i moze razlikovat sta je sonda a sta SVEMIRSKI BROD

  2. Arni Roglić

    prosinac 11, 2015 kod 11:09 am

    slali ste vi kur.c a ne sonde!! lazete kao sto ste lagali da ste bili na mjesecu. znanstvenici se hvalisu lazima za razliku od Boga koji je rekao da je planet zemlja covjekov dom zauvjek! koji ce te ku..c ici selit na druge planete?? da unistite cjeli svemir??

    • Ivan Ferenčak

      prosinac 11, 2015 kod 2:11 pm

      I zemlja je ravna ploca na ledima velike kornjace.

    • Arni Roglić

      prosinac 11, 2015 kod 3:16 pm

      zemlja je okrugla i to piše u bibliji koju nikad nisi procitao. srami se

    • Hrvatski Antiteisti

      prosinac 11, 2015 kod 10:23 pm

      Dobro što si glup, pa si znanstveno nepismen jer je takvo štivo ipak presloženo za tebe, ali da si toliko glup, pa ne znaš Bibliju, koja je kolekcija bajki koju i djeca s lakoćom čitaju.
      Izaija 40,22 On je onaj, koji sjedi nad krugom zemaljskim..

    • Arni Roglić

      prosinac 12, 2015 kod 10:20 am

      supp

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Svemir

Popularno

Advertisement

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh