Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Psihijatrija

Pomanjkanje dokaza o antidepresivima u autizmu

Antidepresivi koji se uglavnom propisuju osobama s poremećajima autističnog spektra ne mogu se preporučiti na temelju aktualnih dokaza, zaključuje se u najnovijoj studiji Cochrane Researchers.

Unatoč dokazima o svojevrsnim prednostima korištenja kod odraslih osoba s dijagnosticiranim autizmom, smatra se da ne postoje dokazi u prilog bilo kakvim prednostima povezanima sa selektivnim inhibitorima ponovne pohrane serotonina u djece koja, kao rezultat uzimanja lijekova, mogu trpiti ozbiljne štetne posljedice. Poremećaje autističnog spektra teško je liječiti uslijed niza simptoma kojima su pacijenti izloženi, uključujući i poteškoće izražene u socijalnim interakcijama i komunikaciji.

SIPPS su među najčešće propisanim lijekovima, iako ih nijedno farmaceutsko kontrolno tijelo nije izričito odobrilo za korištenje u autizmu. U Ujedinjenom Kraljevstvu, većina antidepresiva zabranjena je za djecu bilo koje anamneze. Razlog uporabe SIPPS-ova u autizmu leži u činjenici da oni djeluju na serotonin, istu onu kemikaliju u tijelu odgovornu za određene psihološke procese uvjetovane zdravstvenim stanjem.

U sklopu studije, znanstvenici su ukupno izveli sedam testova, kojima je bio obuhvaćen 271 pacijent. U testiranjima su ocijenjeni fluoksetin, fluvoksamin, citalopram i fenfluramin. U konačnici, znanstvenici nisu utvrdili nikakvu korist u pet testiranja kod djece, već su upravo pronašli određene dokaze ozbiljne štete, uključujući i jedno dijete koje je nakon uzimanja citaloprama pretrpjelo dulji napadaj. Dva testiranja u odraslih bila su razmjerno kratka, stoga unatoč pojedinim dokazima o simptomima poboljšanja, autori zaključuju da je premalo dokaza da bi se lijek mogao preporučiti za uporabu. Veliki problem s analizom rezultata bio je da su se u svim testiranjima koristile različite mjere ocjene djelotvornosti pojedinog medikamenta.

“Trenutno ne možemo preporučiti SIPPS-ove kao tretmane za djecu ili odrasle s autizmom. Međutim, odluku o primjeni SIPPS-ova u posrednoj pojavi opsesivno-kompulzivnog poremećaja, agresivnosti, anksioznosti ili depresije kod osoba s autizmom, trebalo bi donositi ovisno od slučaja”, rekla je glavna autorica Katrina Williams sa School of Women`s and Children`s Health pri University of New South Wales te Sydney Children`s Hospital u Sydneyju, Australija.

“Nisu svi SIPPS-ovi trenutno u uporabi podvrgnuti kontroliranim testiranjima na poremećaje autističnog spektra, no roditelji često žele isprobati tretman bez obzira na nedostatak dokaza. Važno je da liječnici otvoreno govore o nedostatku dokaza, objašnjavajući sve rizike u potpunosti, prije propisivanja ovih tretmana.”

Izvor: Wiley-Blackwell

Ostavi komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Psihijatrija

Antidepresivi se najčešće koriste za liječenje osoba s umjerenom do teškom depresijom. Međutim, do dvije trećine pacijenata s depresijom ne reagira u potpunosti na...

Neuroznanost

Što nas čini sretnima? Obitelj? Novac? Sreća? A peptidi? Neurokemijske promjene koje su u pozadini ljudskih emocija i socijalnog ponašanja su većim dijelom nepoznate....

Wellness i prehrana

Čokolada je, bez sumnje, jedna od najomiljenijih namirnica na svijetu i idealni poklon kada želite razveseliti voljenu osobu. U posljednje vrijeme sve je više...

Zdravlje i Medicina

Netko tko živi u strahu od ozbiljne bolesti, usprkos medicinskim testovima koji nikada ne otkrivaju ništa loše, može imati poremećaj somatskih simptoma, također poznat...

Oglašavanje