Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Genetika

Postoji li gen za inteligenciju?

inteligencija

Deset tisuća sati. Toliko je navodno potrebno vježbe da bi se dostigao majstorski stupanj stručnosti u nečemu – bilo to kuhanje, šah ili sviranje klavira. Ali čak ni ogromna količina prakse ne objašnjava razliku između nekog tko je doista izniman u nečem i nekog tko ima dovoljno majstorstva, ali nije doista i genij u istom. Vježbanje, međutim, utječe na svakoga različito.

Kognitivni psiholozi Fernand Gobet i Guillermo Campitelli ustanovili su da se igrači šaha uvelike razlikuju po količini namjernog vježbanja koje im je potrebno za postizanje određene razine vještine u šahu. Primjerice, broj sati namjerne prakse, potrebnih za postizanje statusa “majstora” (vrlo visoka razina sposobnosti), kreće se od 728 do 16 120 sati. To znači da nekom igraču, da bi postao majstor, treba 22 puta više namjerne prakse nego nekom drugom.

Čime da popunimo nastalu prazninu? Nečijim genima. Potraga za genetskim varijacijama koje čine nekog nadarenim sportašem, glazbenikom ili, jednostavno, pametnom osobom, traju već desetljećima, no nije otkrivena nijedna genska varijacija koja bi objasnila prirodne razlike u inteligenciji među ljudima.

Najveći napredak istraživača je otkriće s početka ove godine, kad su sa sigurnošću povezali tri genetske varijacije s inteligencijom. No, maksimalni efekt te tri kombinacije iznosio je samo 6 IQ jedinica, što je ponešto razočaravajuć, ali pouzdan nalaz.

Postoji mnogo aspekata “pameti”. Jedan od najvažnijih je pamćenje. Sposobnost zadržavanja stavki s popisa u kratkotrajnom pamćenju i sposobnost pretvaranja tih ideja u dugoročno pamćenje temelj su učenja i od vitalnog su značenja za inteligenciju. Proces pretvorbe uključuje mnoštvo neurotransmitera i moždanih struktura. Svaka genetska varijanta za koju je utvrđeno da utječe na opću inteligenciju može suptilno utjecati na bilo koji od bezbroj tih neurokemijskih procesa.

Stoga ne iznenađuje što potraga za takvim genima, čak ni u najopsežnijim i najnepobitnijim studijama, nije daleko odmakla. Postoji vjerojatno na tisuće varijacija ovih učinaka, a njihovom kombinacijom i interakcijom s određenim osobnim okruženjem možda je moguće objasniti prirodni spektar koji vidimo u čovjekovoj inteligenciji. Ili zašto je nekom potrebno 22 puta manje prakse nego nekom drugom.

Izvor: GeneticLiteracyproject

5 komentara

5 Comments

  1. Markovac Nadia

    12 listopada, 2014 u 7:22 pm

    E neki ne mogu otkriti kako se “loada “…:(

  2. Emil Vujasinovic

    12 listopada, 2014 u 7:26 pm

    ne kod nas.

  3. Lejla Von SA

    12 listopada, 2014 u 7:57 pm

    Tacnije samo 7% ljudske populacije moze skontati kako se loada. E pa sad…. 🙂 narednih 15% bi mozda i naslutilo. Ovo ostalo … Nista! Da li se smatrate onih lucky 7%

  4. Nikola Bulic

    13 listopada, 2014 u 1:06 am

    to je gen koji je patentiran od strane intel-a aka intel-i-gen-t 🙂

  5. Enes Besic

    13 listopada, 2014 u 2:28 am

    pa naravno ja ga doniram besplatno 😉

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Možda će vas zanimati

Neuroznanost

Postojalo je uvijek mnogo glasina o ljevorukim ljudima. Nagađalo se da umiru mlađi, da se delinkventnije ponašaju i piju više alkohola. No, što su studije...

Psihologija

Razgovarajte s djecom što je moguće više

Genetika

Kratkovidnost i geni

Biljke i životinje

Priroda je puna iznenađenja.

Oglašavanje