Connect with us

Znanost

Praćenje porijekla HIV-a

Oboljenja i poremećaji

Praćenje porijekla HIV-a

Virus humane imunodeficijencije (HIV) možda je utjecao na život ljudi mnogo dulje nego što se vjeruje. Alfred Roca, docent na Fakultetu poljoprivrednih, potrošačkih i ekoloških znanosti na Sveučilištu u Illinoisu, misli da genomi izolirane populacije Zapadne Afrike nude važne tragove o razvitku bolesti.

hiv

Vjeruje se da je HIV potekao od čimpanza u središnjoj Africi, koje su bile zaražene virusom majmunske imunodeficijencije (SIV), retrovirusom. “Ako pogledate raznolikost prisutnu u majmunskome virusu (SIV) kod čimpanzi, vidi se da ga čimpanze imaju već desetke tisuća godina”, kaže Roca.

Za HIV-1 tip M, koji je zaslužan za 90% ljudskih infekcija tim virusom, vjeruje se da je prešao barijeru vrsta i ušao u ljudsku populaciju između 1884. i 1924. godine. Roca kaže da se to moglo dogoditi mnogo ranije i mnogo puta, birajući genetsku otpornost izolirane ruralne populacije ostajući neprimijećen.

“Neka znanstvena literatura predlaže da je postojanost HIV-a u ljudima zahtijevala gustu napučenost, tipičnu za velike gradove koji su se u Zapadnoj Africi pojavili tijekom koloniziranja”, rekao je.

Možda je još važniji čimbenik to da su, prije razvoja moderne medicine i cijepljenja, zarazne bolesti poput kozica ubijale veliki broj ljudi. Ljudi s oslabljenim imunološkim sustavom možda su podlegli prvi, sprječavajući tako širenje virusa imunodeficijencije.

Ako je virus HIV-a mnogo puta prešao barijeru između vrsta, moguće je da je selekcija favorizirala obrambene genetske varijante u pogođenome stanovništvu. Roca i njegovi suradnici tražili su dokaze takve selekcije u genomima Biake.

Biaka je ljudska zajednica koja naseljava šume u dometu podvrste čimpanzi za koje se vjeruje da su izvor trenutne pandemije HIV-a. Istraživači su usporedili Biaka genome s genomima četiriju drugih afričkih zajednica koje žive izvan dometa čimpanzi.

Biaka genotipi bili su dostupni preko projekta “Raznolikost ljudskih genoma” pomoću kojega su se skupili biološki uzorci više od 52 različitih skupina stanovništva diljem svijeta. Projekt je genotipizirao ove raznolike ljudske zajednice za izdvojeni nukleotidni polimorfizam (SNP, odsječak) ili varijaciju genoma na oko 650 tisuća lokacija na genomu.

Prijašnje istraživanje, koje je koristilo stanične linije napravljene u 1980-ima od pojedinaca koji su imali AIDS ili za koje se vjerovalo da su u opasnosti od AIDS-a, identificiralo je 26 genomskih lokacija otpornih na HIV. Kai Zhao, koji na diplomskom studiju radi u Rocinom laboratoriju, proučavao je te lokacije.

Zhao je proučio svih deset mogućih usporedbi za pet ljudskih populacija i traži specifičnost selekcije. Selekcija za genetsku osobinu smanjuje raznolikost u okruženju genomske regije u pogođenoj populaciji, povećavajući tako razlike između populacija.

Istraživači su proučavali genomske regije koje sadrže gene za koje je poznato da imaju zaštitni utjecaj protiv HIV-a da vide postoji li preklapanje sa specifičnosti selekcije. U osam je usporedbi pronađeno preklapanje. Sedam od njih uključivalo je Biaku.

Identificirali su četiri gena u ovim preklapanjima koji sudjeluju u kodu proteina koji utječu na sposobnost HIV-a da zarazi stanicu domaćina ili da bolest napreduje. Istraživači su saznali i da je nekoliko gena za izdvojeni nukleotidni polimorfizam povezano sa zaštitom od HIV-a 1 uobičajeno za Biake.

Roca upozorava da se ovi rezultati ne smiju shvatiti kao konačni. Nemoguće je isključiti lažne pozitivne gene.

“Možemo otkriti specifičnost selekcije, ali to ne mora nužno značiti da ju je ona uzrokovala. To je samo znak da se ta selekcija dogodila”, rekao je.

Također, specifičnost selekcija može obuhvatiti nekoliko gena od kojih samo jedan štiti od HIV-1.

Ipak, rekao je da su rezultati zanimljivi i da upućuju na to da je ova vrsta istraživanja vrijedna pažnje.

“Ako dodatna istraživanja potvrde da su neki od ovih gena prošli selekciju i da ljudska populacija u regiji ima neku otpornost na HIV-1, mogli bismo potražiti dodatne gene u toj populaciji koji bi također mogli djelovati zaštitno protiv HIV-a, a koji još nisu identificirani”, rekao je.

“Mehanizam kojim ovi geni rade mogao bi biti presudan”, nastavio je. “Mogao bi dovesti do niza novih istraživanja vezanih uz borbu protiv retrovirusa”.

Izvor: University of Illinois College of Agricultural, Consumer and Environmental Sciences

12 komentara

12 Comments

  1. Zorica Visković

    8 siječnja, 2013 kod 2:38 pm

    Smješni ste,pa zna se da je virus stvoren u Americí i da je krele koji ga je stvorio namjerno zarazio promiskuitetnu populaciju po siromašnim četvrtima..kasnije su Afriku sredili

  2. Kenan Macić

    8 siječnja, 2013 kod 3:16 pm

    Laboratorijski dobiven virus ! radi smanjenja populacije i profita, što odgovara današnjima elitama upravo tim koji su i napravili taj virus, za svaku bolest postoji lijek, pa tako i za HIV , koliko je medicina danas napredovala a da ´´lijeka još uvijek nema´´ na tržištu, ja sam siguran da su upravo ti ljudi koji su i napravili taj virus, kriju i lijek…ali očito njima odgovara da se to sve krije od očiju javnosti !

    • ivna bubrova

      9 siječnja, 2013 kod 2:17 pm

      srećom da si stručnjak za taj virus i patomehanizam nastanka bolesti, pa znaš koje su prepreke u otkrivanju ciljnih molekula određenog lijeka. srećom si i stručnjak za klinička ispitivanja lijekova, pa znaš cijelu proceduru i koliko se novca u razvoj novih lijekova ulaže.
      ne budi/te prosječni seljak, nepismeni, koji će samo prihvaćati teorije zavjera, čiji su argumenti, osjeti ironiju, ogromne snage i značenja. ako ćeš već prihvaćati zavjere, očekujem da ćeš, kao prosječni balkanac, uključiti i tri vuka: tuđmana, miloševića i izetbegovića i kriviti hdz, sdp kako su u najčuvanijim labosima stvarali virus, da završe rat na ovom prostoru. -.-

  3. Zorica Visković

    8 siječnja, 2013 kod 3:36 pm

    Sve su žešće bolesti “pobigle” iz labosa

  4. Filip Sokolović

    8 siječnja, 2013 kod 3:47 pm

    koji ste vi debili omg… http://i.imgur.com/seGLN.jpg Co, Hv
    inače dobar članak (y)

  5. Zeljko Extrem

    8 siječnja, 2013 kod 4:21 pm

    previse nas ima na zemlji pa moraju smanjiti broj a najlakse je pustiti virus i nikom nista://a mozda grijesim.

  6. Vjekoslav Đurđek

    8 siječnja, 2013 kod 5:04 pm

    malo

  7. Tomislav Kos

    8 siječnja, 2013 kod 5:49 pm

    stvoren radi smanjenja populacije? 😀 pa zašto onda ne smanjuje populaciju ni nakon 30 godina, nego se nalaze bolje terapije i smanjuje smrtnost? 🙂

  8. Tomislav Kos

    8 siječnja, 2013 kod 5:53 pm

    u biti, to je još jedan dokaz teorije zavjere globalnog zaglupljivanja, sve je puno onih koji “znaju” da je većina virusa iz lčaboratorija, da nije bilo slijetanja na Mjesec, Bilderberg, reptili, bla bla bla… nije važno uključiti mozak, sagledati obje strane priče, nego samo ponavljati ko što Zorica kaže “pa zna se…”

    • ivna bubrova

      9 siječnja, 2013 kod 2:07 pm

      bravo bravo bravo! napokon netko tko pametno govori. argumenti zorice i sličnih su žalosni, jer se petljaju u nešto o čemu se ne razumiju i donose priglupe zaključke

  9. Tome Zg

    8 siječnja, 2013 kod 7:56 pm

    Zorica je u pravu svako ko u šaci ima kemiju može izvest šta hoće..
    Zato i kažu da nemaju lijeka kad ih raja pitaa..
    Amerika je ipak grupica prevaranta koji nam lažu kad god stignu ili nebi li nas zatupili..
    :-S
    Old shitt!!

    • ivna bubrova

      9 siječnja, 2013 kod 2:23 pm

      ako je tako, onda bismo odavno imali umjetno stvorene pokemone 😀

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Oboljenja i poremećaji

Popularno

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh