Connect with us

Znanost

Foto: NASA/Izvor: Space

Astronomija

Prehrambene navike supermasivnih crnih rupa mogle bi odrediti tipove galaksija

Supermasivna crna rupa nalazi se u srcu većine galaksija, i nova studija predlaže kako su ove gladne kozmičke strukture mogle u konačnici definirati svoje domaćine.

Koristeći se podacima s Burst Alert teleskopa (BAT) na NASA-inom satelitu Swift, međunarodni tim znanstvenika otkrio je da su galaksije tipa I i tipa II neobično različite, zbog brzine kojom njihove središnje crne rupe – poznate i kao aktivne galaktičke jezgre (AGJ) – gutaju okolnu materiju, piše u izjavi Sveučilišta u Marylandu.

Galaksije tipa I naizgled su svjetlije kada se promatraju sa Zemlje. Nova studija opovrgava popularnu teoriju koja se zove unificirani model, i koja predlaže da dva tipa galaksija izgledaju drukčije jer su usmjerene prema Zemlji pod drugačijim kutovima. Po ovom modelu, galaksije tipa I izgledaju svjetlije zato što su galaksije tipa II nagnute tako da su zamračene vlastitim prstenovima prašine.

„Unificirani model bio je prevladavajuća mudrost godinama. No, ova ideja ne objašnjava u potpunosti razlike koje promatramo u spektralnim potpisima galaksija, i mnogi su tražili dodatni parametar koji bi popunio ove praznine“, rekao je u izjavi Richard Mushotzky, profesor astronomije na Sveučilištu u Marylandu i suautor studije. „Naše nove analize podataka rendgenskog zračenja s NASA-inog Burst Alert teleskopa predlažu da su galaksije tipa I puno učinkovitije u odašiljanju energije.“



Burst Alerst teleskop može detektirati visokoenergetsko ili „tvrdo“ rendgensko zračenje iz supermasivne crne rupe u središtu galaksije. Uspoređujući rendgensko zračenje, znanstvenici su otkrili da aktivne galaktičke jezgre u galaksijama tipa I konzumiraju materijal i odašilju energiju brže nego što to rade u galaksijama tipa II, neovisno o tome kako je galaksija usmjerena prema Zemlji, piše u studiji.

„Naši rezultati predlažu da je ovo u vezi s količinom prašine koja se nalazi u blizini središnje crne rupe“, rekao je Mushotzky u izjavi. „Galaksije tipa II imaju puno više prašine u blizini crne rupe, i ova prašina sudara se s plinom dok ulazi u crnu rupu.“

Osim podataka sa satelita Swift, znanstvenici su izmjerili i masu i stopu rasta aktivnih galaktičkih jezgri u galaksijama tipa I i tipa II, koristeći se podacima s 12 različitih zemaljskih teleskopa.

Prethodne studije većinom su se fokusirale na galaksije tipa II zato što su aktivne galaktičke jezgre u galaksijama tipa I vrlo svijetle i stoga teže za proučavanje. Po unificiranom modelu, ovo nije problem jer se vjerovalo da su sve aktivne galaksije u osnovi jednake.

No, nova studija otkriva da je potrebno posvetiti više izravne pozornosti galaksijama tipa I.

„Sada, zato što naši rezultati predlažu da su dva tipa galaksija fundamentalno razliita, vjerojatno je da će brojni znanstvenici reevaluirati svoje podatke i ponovno promotriti galaksije tipa I“, rekao je Mushotzky. „Postavljajući nas na put boljeg razumijevanja razlika između galaksija koje su domaćini aktivnim jezgrama tipa I i tipa II, ovaj rad pomoći će nam razumjeti kako supermasivne crne rupe utječu na evoluciju svojih galaksija domaćina.“

Njihova otkrića objavljena su 28. rujna u časopisu Nature.

Ostavi komentar

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Više u Astronomija

Popularno

Na Vrh