Connect with us

Znanost

Neuroznanost

Prekidač u mozgu: laserom kontrolirane pojedinačne živčane stanice miševa

Brojni bi neuroznanstvenici bili oduševljeni da mogu aktivirati i deaktivirati pojedine živčane stanice u mozgu jer bi to pomoglo razumijevanju načina na koje mozak funkcionira.

Znanstvenici u Freiburgu i Baselu razvili su usadnik koji može istovremeno genetički modificirati pojedinačne živčane stanice, kontrolirati ih svjetlosnim podražajima i mjeriti njihovu električnu aktivnost. Ovaj novi alat s trima funkcijama otvara nove mogućnosti eksperimentiranju na području neurobiologije.

Birthe Rubehn i njezini kolege s Odjela za inženjerstvo mikrosustava i Centra Bernstein sa Sveučilišta u Freiburgu, kao i Friedrich Miescher s Instituta za biomedicinska istraživanja u Baselu, opisuju prototip svoga usatka u časopisu Lab on a Chip. Izvještavaju kako su prvi eksperimenti, u kojima su prototipove ugradili miševima, bili uspješni. Znanstvenički je tim postigao kontrolirani utjecaj na aktivnost živčanih stanica u mozgu pomoću pulseva laserskim snopom.

Koristili su inovativnu genetičku tehniku osvjetljavanja različitim bojama i time postigli promjenu aktivnosti kod živčanih stanica. U optogenetici se geni pojedinih vrsta algi umeću u genom drugog organizma, primjerice miša. Ti geni pomažu uključivanju pora osjetljivih na svjetlo električki nabijenim česticama u membrani živčane stanice. Ove dodatne mogućnosti pomažu neuroznanstvenicima kontrolirati električne aktivnosti stanica.

Međutim, samo novi usadak iz Freiburga i Basela čini ideju uistinu praktičnom. Uređaj, koji je na vrhu širok samo četvrtinu milimetra i tanak tek desetinu milimetra, izrađen je na bazi polimera, posebne plastike čija je sigurnost kao usatka u živčani sustav dokazana.

Nasuprot dosad ispitivanim usadcima, ovaj je sposoban istovremeno ubrizgavati sastojke potrebne za genetičku modifikaciju, emitirati svjetlost za stimulaciju živčanih stanica i mjeriti učinak. Osim usavršavanja tehnike za šire korištenje, znanstvenici žele razviti i drugu verziju, kojoj bi se kanal za ubrizgavanje otopio, čime bi usadak postao još manji.

Izvor: Albert-Ludwigs-Universität Freiburg

2 komentara

2 Comments

  1. Nikola Kordiš

    siječanj 29, 2013 kod 10:39 am

    vjerovatno vojska ima drugačije zamišljenu primjenu od ovdje uljepšano prikazane. zanima me tko je financirao istraživanje.

  2. Kristina Cindrić

    siječanj 29, 2013 kod 12:28 pm

    o džizs..

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Neuroznanost

Popularno

Advertisement

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh