Connect with us

Znanost

Astrofizika

Prema fizici, svemir ne bi trebao postojati

U trenutku Velikog praska, nevjerojatno vruća, nevjerojatno gusta masa poznata kao svemir eksplodirala je kako bi stvorila svaku česticu materije koja nas sada okružuje. Evo problema: način na koji fizičari to shvaćaju, procesi koji su stvorili te prve čestice trebali su proizvesti jednak broj antičestica, što bi poništilo svu tvar-materiju i učinkovito otkazalo čitavo zbivanje.

Ali to se nije dogodilo. I to je ostavilo fizičare zbunjenima desetljećima, dok postavljaju ovo najosnovnije pitanje: zašto išta uopće postoji?

Svaka čestica u Standardnom modelu – teoriji koja opisuje najsitniji građevni materijal svemira – ima svoju antičesticu. Antičestice imaju istu masu kao i njihove sestrinske čestice, ali suprotan električni naboj. Primjerice, uzmite poznatu česticu poput elektrona, koji ima negativan naboj. Njegova antičestica je pozitron, i ima – pogađate – pozitivan naboj. Većina antičestica nema svoje ime kao što ga ima pozitron; uglavnom se samo pripiše „anti-“ ispred pa tako dobijemo antineutron ili antimuon. Dalje, neke čestice su same sebi antičestice: foton nema naboj, pa su foton i antifoton ista stvar. S obzirom na to da se materija sastoji od čestica, antimaterija se sastoji od antičestica.

Kada antimaterija i materija stupaju u interakciju, rezultat je katastrofalan. Dvije čestice poništavaju jedna drugu, ostavljajući iza sebe prasak čiste energije. (Zapravo, reakcija je toliko čista i učinkovita da su pisci Star Treka odabrali antimateriju za pogon zvjezdanog broda Enterprise). Ali kada je čestica materije stvorena na način kao na početku svemira, ona je uvijek uparena sa svojom antimaterijskom česticom. Fizičari su ovo reproducirali u laboratoriju, zapravo, i gledali kako čestice i njihove antičestice „osciliraju“ milijunima puta u sekundi, prije nego se raspadnu u drugu česticu, koja je ili materija ili antimaterija. U početku svemira, ovo propadanje trebalo se dogoditi u omjeru 50/50: pola u materiju, pola u antimateriju. I kao što sada znate, 50 posto materije i 50 posto antimaterije znači nula posto svemira.



CERN ovo objašnjava analogijom kovanice: kovanica koja se okreće na stolu može pasti na glavu ili pismo, ali ne možete znati što će biti dok ne padne. Ako zavrtite puno kovanica, trebali biste očekivati da će otprilike polovica pasti na glavu, a druga polovica na pismo. Isto je i s oscilirajućim česticama. Ali u ranom svemiru, nešto je promijenilo izglede, a mi ne znamo što. Bilo je to kao da se magični kliker zakotrljao stolom i pobacao većinu kovanica na glavu.

Pa, što je to bilo? Zašto smo dobili više materije nego antimaterije? Zašto je materija uopće stvar? Kako bi to otkrili, fizičari pokušavaju pronaći najmanje, najsuptilnije razlike između materije i antimaterije. Ako razlika postoji, ona bi mogla objasniti zašto je jedna pretekla drugu u ranom svemiru.

Godine 2016., eksperiment Alpha u CERN-u uspješno je stvorio i izmjerio antivodik, ali nisu pronađene razlike između njega i vodika regularne materije. Početkom 2017. godine istraživači na Velikom hadronskom sudaraču (LHC) otkrili su da barioni – krovni pojam za vrstu čestica koje sačinjavaju svemir – propadaju na nešto drugačiji način od svojih antimaterijskih duplikata. U jesen 2017. godine fizičari su izmjerili „magnetski moment“ antiprotona, samo da bi pronašli da je identičan regularnom protonu. Potraga se nastavlja, a jedno od najosnovnijih pitanja u svemiru ostaje bez odgovora.

gnothi seauton

14 komentara

14 Comments

  1. Željko Milaković

    prosinac 19, 2017 kod 12:40 pm

    Pa ni ne postoji.To je samo velika prevara komunista,homoseksualaca i napušenih pankera.

    • Željko Milaković

      prosinac 19, 2017 kod 3:30 pm

      Nemoj njih spominjati,oni govore da je Zemlja okrugla a zna se da bi onda svi popadali u pakao.

  2. Edi Vaki

    prosinac 19, 2017 kod 1:51 pm

    Daj bogarati što laprdate po vizici oli ti fizici.Nisam pročitao članak iz prostog razloga jer ono što postoji ne može se nićim pobit nije trebalo molim dali ovaj idealista ima mozga u kolićini malog prsta na nozi čovijeka ne slona.

  3. Rajko Vidakovic

    prosinac 19, 2017 kod 3:46 pm

    “Ali u ranom svemiru nesto je promijenilo izglede, a mi ne znamo sto”. Ne zna sto samo onaj tko nije upoznao to nesto, odnosno Nekog!

  4. Dalibor Spanicek

    prosinac 19, 2017 kod 6:31 pm

    haha

  5. Dods Omification

    prosinac 19, 2017 kod 8:26 pm

    prema svemiru-fizika ne bi trebala postojati!

  6. čitalac

    prosinac 21, 2017 kod 9:26 am

    Još jedan članak koji potvrđuje da je znanost kakvu poznajemo u slijepoj ulici. A najbolja je ova: ““Ali u ranom svemiru nesto je promijenilo izglede, a mi ne znamo sto”.
    Što li je to što se njima ne da otkriti i dokazati? Sve će učiniti samo neće reći što je to.
    Podsjeća me na bajku Carevo novo ruho…

  7. bez filozofije

    prosinac 21, 2017 kod 10:27 am

    računa se da je na 10 milijardi čestica antimaterija stvoreno 10 milijardi plus jedna čestica materije, nikada ne postoji idealnih 50:50
    većina čestica je anhilirala u energiju, (onih famoznih +3 Kelvina temperatura svemira, a ne očekivanih 0 Kelvina)
    onaj mali dio koji je preostao tvori materiju svemira

  8. Jože

    prosinac 28, 2017 kod 5:49 pm

    Ča!?

  9. Kan

    siječanj 10, 2018 kod 9:17 am

    Prema svemiru, fizika ne bi trebala postojati.

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Više u Astrofizika

Popularno

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh