Connect with us

Znanost

Tehnologija

Priče uspješnice Erasmus + programa

Digitalno zavarivanje metala, obrazovanje na znakovnom materinjem jeziku, doktorski studij za tetu u vrtiću, samo su neki od pokazatelja gotovo 4000 projekata koji su unaprijedili društvo šire od hrvatskog, a koje je Agencija za mobilnost predstavila mladima da ih potakne na stvaralaštvo.

Želimo potaknuti i ohrabriti mlade za sudjelovanje u Erasmus programima, koji obogaćuju živote i šire vidike, kazala je ravnateljica Agencije Antonija Gladović otvarajući prostor za projekte.

Burzovna radnica pa teta u vrtiću s doktoratom

Inovativna i proaktivna odgajateljica iz Varaždina Andreja Sedlar za ‘leptiriće’ iz svoga vrtića osmislila je projekt “Music, kids and play” u suradnji s odgajateljicama iz Slovenije, Poljske i Češke, za koji je dobila maksimalan broj bodova.

Ja sam u plus generaciji pa sam zaključila da je još bolje biti u Erasmus plus generaciji, u šali objašnjava teta Andreja i dodaje da je na prvi svoj Erasmus otišla tek kad je njezin kćer vratila s toga.

Pokušala sam i od tada nema kraja, a i vi svi imate mjesta, kazala je okupljenima.

Sa 35 godina napustila je posao trgovine vrijednosnicama, postala odgojiteljica i posvetila se toj profesiji, studirala je u prvoj generaciji studenata ranoga i predškolskog odgoja Sveučilišta u Rijeci i sad je pred doktoratom.

Sa svojim je timom provela tri Erasmus+ projekta, pohađala je E+ edukacije i seminare i sada radi na educiranju drugih hrvatskih odgajatelja.

Moj muž je moj najveći navijač da idem na Erasmus. Uvijek me pita kad ideš ponovo, u šali je zaključila.

Odrasla, naučila kuhati, upoznala svijet

Studentica engleskog i njemačkog jezika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Ivana Verveger kaže da je vrijeme provedeno na razmjeni na Sveučilištu u Beču njezinih najljepših šest mjeseci u životu.

Upoznala sam brojne ljude iz cijelog svijeta, s nekima od njih ću ostati prijateljica cijelog života. I danas se redovito posjećujemo, kaže.

Ističe da je tijekom boravka u Beču naučila kako ljudi žive u raznim zemljama, kako se školuju i kako provode slobodno vrijeme.

Ono što mi radimo u kafićima, u Beču rade na piknicima, s prijateljima zajedno pripremaju hranu i provode vrijeme u prirodi, kaže.

Ta volonterka i članica Erasmus studentske mreže ističe da je je boravak u Beču pomogao da još više upozna i zavoli Hrvatsku i njezinu kulturu, te kazala da studiji stranih jezika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu “ne zaostaje za onima u Beču”.

Upoznala sam i sebe. Još više radim ono što volim i što me čini sretnim. Odrasla sam u tom kratkom vremenu i naučila kuhati. Nije sve bilo ružičasto. Bio je to u početku kulturni šok, ali sam ponosa na sebe da sam ga savladala i puno toga dobila, zaključila je Ivana Verveger.

Život na materinjem znakovnom jeziku

Ana Jakopović iz Hrvatskog saveza gluhoslijepih osoba Dodir rođena je i odrasla u obitelji u kojoj su svi gluhi, završila znakovnu školu, pa je kaže, njezin materinji jezik bio znakovni jezik.

“Školovanje na hrvatskom je počelo na Učiteljskom fakultetu uz pomoć prevoditelja, što je kaže, teškom mukom učinila na nagovor drugih. U početku je bio teško, jer su bile velike razlike u vokabularu”, kazala je uz prevoditeljicu za znakovni jezik Saru Frey, ali je uskoro i to savladala.

Potom je s Erasmus+ programom otišla u inozemstvo i ponovo savladala prepreku međunarodnog znakovnog jezika, koji se razlikuje od hrvatskog. Sada provodi svoj drugi Erasmus+ projekt na području obrazovanja odraslih čija je svrha poboljšanje jezičnih i pedagoških kompetencija edukatora znakovnog jezika te unaprjeđenje samih tečajeva uz korištenje novih tehnologija.

Kamenčić na putu da traumatizirana mlada osoba stane na svoje noge

Nastavnik iz Gospodarske škole Čakovec Vladimir Šoštarić, koji u programu Erasmus+ sudjeluje od samog početka, 2014. godine, kaže da je taj program izazov koji treba prihvatiti – što prije to bolje.

U početku je bilo teško dobiti nekoga od kolega za suradnju, kaže i dodaje da danas njegova škola ima tim za provođenje projekata. Od ove godine škola provodi projekt strateškog partnerstva u strukovnom obrazovanju u kojem međunarodni partneri razvijaju nove obrazovne materijale i program za osposobljavanje nastavnika i učenika za upravljanje viličarom.

Zašto to radim? Imali smo učenika na kojeg su životne traume ostavile teške posljedice. Postupno mu je kroz naše projekte raslo samopouzdanje, završio je školu, kroz projekte još više podigao svoje kompetencije, zaposlio se i započeo svoj život, kazao je i dodao: Kad vidite da ste ponekad kamenčić na putu da jedna takva mlada osoba stane na svoje noge, sve ostalo je nevažno.

‘Poludjeli’ za zavarivanjem

Umirovljeni profesor Industrijsko-obrtničke škole u Slavonskom Brodu Željko Habek pokrenuo je 2016. projekt “Zavarivanje je tvoja šansa” koji je postao ogledni primjer i proglašen europskim primjerom dobre prakse.

Habek je kroz projekt virtualnog simuliranja zavarivanja metala zaposlio 40-ak osoba, a njihovo zanimanje učinio privlačnim učenicima. Tako, u Industrijskoj školi u Slavonskom Brodu za upis u smjer zavarivač radi se rang lista, jer se po 120 učenika prijavi za jedan razred.

Bilo je teško i u početku projekt nije prolazio. Ipak, uz ispravke ocjenjivača projekta i naše napore, za dvije godine smo učinili da je on postigao najvišu ocjenu 100 od 100 mogućih, i da bude promoviran u 45 zemalja svijeta, kazao je Habek.

Mladim ljudima treba pružiti šansu. Svi koji imaju neku ideju, ja bih im preporučio da krenu u europski projekt, i neka budu uporni, kazao je Habek i zaključio: Kad dobijete šansu, iskoriste je maksimalno!

U Dubrovniku se ne bavimo samo turizmom

Profesorica Hilarija Lozančić Benić iz Turističke i ugostiteljske škole Dubrovnik predstavila je projekt jačanja jezičnih vještina vrijedan više od dva milijuna kuna, koji je također postao primjerom uspješne provedbe.

Turistička i ugostiteljska škola Dubrovnik dosada je dobila i odradila tri zahtjevna projekta koji su svaki napose vrijedni od 200 do 280 tisuća eura. I to sve jedan za drugim u nizu. Kako jedan završi, a traju 2 godine, tako smo dobili, drugi, pa treći, a trenutno se pripremamo za provedbu četvrtog projekta, kazala je.

Jedan projekt rezultirao je platformom za naručivanje hrane putem tableta, u sklopu kojeg su napravili platformu na 12 jezika za učenje osnovnih fraza u hotelu i restoranu, koja omogućava zaposlenicima samostalno učenje jezika.

Onaj koji je u tijeku temelji se na kulturnoj baštini i jeziku. Iz tih priča koje smo uvrstili stvorili smo module u kojima se kulturno dobro predstavlja u obliku tekstova i jezičnih zadataka na 10 europskih jezika, kazala je.

Htjela sam pokazati vama na sjeveru Hrvatske da se ne bavimo samo turizmom nego i drugim stvarima, jedan je odgovora koje je, pomalo u šali, ponudila na pitanje sudionika “što joj sve to treba”.

Nastavi čitati
Advertisement
Možda vas zanima...
Ostavi komentar

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Tehnologija

Popularno

Advertisement

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh