Connect with us

Znanost

Biljke i životinje

Promjena prehrane bjeloglavih štekavaca pomaže njihovom očuvanju

Besprimjerna studija prehrane bjeloglavnih štekavaca u razdoblju od prije 20 000 do 30 000 godina do danas, dat će upraviteljima divljači jedinstvene informacije za ponovno naseljavanje bjeloglavih štekavaca na Kanalske otoke u blizini Kalifornije.

Znanstvenici, uključujući istraživače iz Geofizičkog laboratorija Institucije Carnegie, otkrili su da su se štekavci hranili pretežno morskim pticama prije između 20 000 i 30 000 godina do 1840-tih i 1850-tih godina kad su ljudi počeli uzgajati ovce. Morske ptice pružale su obilan izvor strvina lokalnoj populaciji štekavaca, dok pesticid DDT nije istrijebio štekavce 1960-tih godina. Rezultati su objavljeni u internetskom ranom izdanju Proceedings of the National Academy of Sciences u SAD-u 3. svibnja 2010. godine.

„Ponovno uvođenje bjeloglavih štekavaca na Kanalske otoke imalo je mješovite rezultate“, primjećuje glavni autor Seth Newsome, istraživač postdoktorant na Carniegieju za vrijeme studije. „Izuzetno je važno shvatiti njihovu prehranu kako bi ih se uspješno ponovno naselilo, stoga smo tražili kemijske tragove hrane koju su štekavci konzumirali tijekom mnogih tisućljeća. Budući da su bjeloglavi štekavci oportunisti, brzo se mogu prilagoditi promjenama u osnovi plijena u ranim ekosustavima koje nastanjuju. Budući da danas nema ovaca na otocima i da su se populacije morskih ptica smanjile, mislimo da bi ponovo naseljeni štekavci mogli `počistiti` strvine tuljana ili morskih lavova, vršiti predatorski pritisak na ugrožene populacije lokalnih morskih ptica koje su u oporavku ili se čak hraniti ugroženim otočnim lisicama.“

„Svaki od tih izvora predstavlja izazov upraviteljima divljači“, nastavlja Newsome. „Više studija pokazalo je da su tuljani i morski lavovi zaraženi zagađivačima i da bi rastuća populacija bjeloglavih štekavaca potencijalno mogla vršiti značajan predatorski pritisak na osjetljivu populaciju lisica i morskih ptica.“ Znanstvenici su koristili tehniku zvanu analiza stabilnih izotopa na kostima štekavaca i ostacima perja prvenstveno iz starog gnijezda na otoku San Miguel koji je bio naseljen 100. godine prije nego je napušten sredinom dvadesetog stoljeća. Također su istražili pretpovijesni materijal s paleontoloških nalazišta iz kasnog pleistocena na otoku San Miguel te materijal sakupljen tijekom povijesnog perioda od 1850. do 1950. godine s drugih Kanalskih otoka i na kopnu južne Kalifornije.

Atomi elemenata kao što su ugljik i dušik, koji ciklički prolaze kroz hranidbeni lanac, dolaze u različitim oblicima ili izotopima koji imaju jednak broj protona, no različit broj neutrona. Znanstvenici ih mogu razlikovati pomoću sićušnih razlika u njihovoj masi. Kako se čini, morski i kopneni plijen ima različite količine izotopa ugljika-13 (13C) i dušika-15 (15N). Obalni morski ekosustavi u Kaliforniji imaju veće količine 13C i 15N od susjednih kopnenih ekosustava. Morski ekosustavi također imaju više koraka u hranidbenom lancu od kopnenih ekosustava, što rezultira većim količinama 15N izotopa. Budući da ovce i lisice imaju drugačije omjere izotopa u usporedbi s morskim pticama i ribama, istraživači su mogli odrediti prehranu bjeloglavih štekavaca analizirajući izotope pronađene u njihovim ostacima. Istraživanju su pomogli National Park Service, National Science Foundation, W.M. Keck Foundation i Carnegie Institution for Science.

Carnegie Institution for Science pionirska je sila u osnovnim znanstvenim istraživanjima od 1902. godine. Institucija je privatna i neprofitna organizacija sa šest istraživačkih odjela u kojima rade US Carnegie istraživači, vodeći na poljima biologije bilja, razvojne biologije, astronomije, znanosti o materijalima, globalne ekologije te znanosti o Zemlji i planetarne znanosti.

Izvor: Carnegie Institution

Nastavi čitati
Advertisement
Možda vas zanima...

Life is a sexually transmitted disease and there is a 100% mortality rate.

Ostavi komentar

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Biljke i životinje

Popularno

Advertisement

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh