Connect with us

Znanost

Biotehnologija

Protutijela koja se bore sa infekcijom napravljena u biljkama djelotvorna su kao skuplje konvenciona

Prva direktna usporedba terapijskih monoklonskih antitijela proizvedenih od biljaka, u odnosu na ista antitijela proizvedena iz stanica sisavaca, pokazala je da se antitijela proizvedena u biljkama mogu jednako dobro boriti s infekcijom.

Znanstvenici sa Washington University School of Medicine u St. Louisu i Arizona State University proveli su usporedbeni test potencijala za liječenje bolesti u zemljama u razvoju, sa znatno manje skupom tehnikom biljne proizvodnje. Rezultate su objavili online u Proceedings of the National Academy of Sciences

Antitijela, koja su dio imunološkog sustava, vežu se na strana tijela kako bi ih onemogućili i označili za uništenje. Zbog njihove fino podešene sposobnosti ciljanja, znanstvenici su razvili načine za masovnu proizvodnju pojedinih antitijela. Koristili su takva monoklonska protutijela u raznim kontekstima. Na primjer, monoklonsko antitijelo protiv virusa zapadnog Nila, originalno razvijeno na Washington University School of Medicine u St. Louisu, je u kliničkim ispitivanjima od strane tvrtke koja je licencirala antitijela iz Washington University

Monoklonska protutijela također su u razvoju za razne druge bolesti, ali trošak proizvodnje takvih antitijela čini ih ekonomski neisplativim za korištenje u liječenju bolesti u zemljama u razvoju. Tako da su znanstvenici na Sveučilištu Washington i Sveučilištu Arizona State odlučili vidjeti da li mogu prilagoditi monoklonska protutijela virusa zapadnog Nila za proizvodnju u puno jeftinijim “tvornicama”: genetski modificiranim biljkama. 

Biljke obično ne proizvode antitijela, ali znanstvenici su 1989. razvili tehniku genetskog mijenjanja biljke duhana tako da može proizvesti monoklonska protutijela. Zagovornici nove tehnike istaknuli su da antitijela moraju napraviti puno pristupačnijima. Osim toga, biljke ne nose viruse koji mogu zaraziti čovjeka. Istraživači su morali prilagoditi antitijela virusa zapadnog Nila za proizvodnju u Nicotiani benthamiani, rođaku duhana. 

“Malo smo promijenili genetsko kodiranje antitijela, ne mijenjajući njegove dijelove već koristeći alternativne oblike kodiranja za te dijelove biljke, kako bi se povećala sposobnost biljke da proizvede”, kaže koautor Qiang Chen, doktorant države Arizona. “Mi smo također stabilizirali antitijelo, sprečavajući degradaciju kopije unutar biljne stanice. Zajedno, ove su dvije tehnike povećale naš prosječni prinos antitijela za 60 posto, što je iznad svih prethodnih napora.” 

Znanstvenici su potom testirali obične i biljke koje proizvode monoklonska protutijela u miševa, obje kao prevenciju protiv infekcije zapadnog Nila i kao tretman za životinje već zaražene virusom. Pronašli su da su antitijela iz biljaka bila jednako učinkovita u sprječavanju i borbi protiv postojeće infekcije. 

Istraživači iz Macrogenics Inc., tvrtke koja je licencirala antitijela sa sveučilišta u Wasingtonu, analiziraju sposobnost biljkaka koje proizvode antitijela da se vežu na čestice virusa zapadnog Nila. Otkrili su da se jedan važan receptor veže na odgovarajući način, ali snaga veze drugog receptora je bila smanjena.

“Ovo proizlazi iz činjenice da biljke kombiniraju svoje proteine s malo drugačijim šećerima nego sisavci”, izjavio je koautor Michael Diamond, profesor medicine, molekularne mikrobiologije, patologije i imunologije na Sveučilištu Washington. “Već radimo na genetskom modificiranju biljaka kako bi humanizirali šećere koje biljke kombiniraju s proteinima antitijela.” 

Diamond naglašava da studija nije dizajnirana da bi bila slučaj za korištenje biljaka u proizvodnji antitijela za liječenje infekcije virusa zapadnog Nila, koja se i dalje pojavljuje diljem Sjedinjenih Država.
“To je odluka za proizvođače i vladine regulatore,” kaže on. “Naša želja je da se jednom ova tehnologija dokaže i bude široko dostupna, da se uzme kao inovativna, tehnologija naroda poput Indije i Brazila gdje je potreba za više pristupačna rješenja za endemskih bolesti mnogo veća.”

 

Life is a sexually transmitted disease and there is a 100% mortality rate.

Ostavi komentar

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Biotehnologija

Popularno

Advertisement

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh