Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Zvijezde i Sunce

Prvi put određen kemijski sastav zvijezde koja sadrži više ugljika nego kisika

Znanstvenici sa Sveučilišta u Granadi obavili su najpotpuniju analizu kemijskog sastava i starosti zvijezde spektralnog tipa-R dosad, čija atmosfera sadrži više ugljika nego kisika. Prisutnost ugljika nužna je za određivanje mogućnosti eventualnog razvoja života u Svemiru, čime bi se ujedno objasnilo i porijeklo života.

Od čega se sastoje te osobite zvijezde spektralnog tipa-R? Otkuda potječe ugljik koji je prisutan u njihovom omotaču? Odgovore na ta pitanja donijelo je istraživanje znanstvenika s odjela za Teoretsku i kozmičku fiziku Sveučilišta u Granadi (UGR), Španjolska. Analizom kemijskog sastava zvijezde tipa-R pokušali su objasniti uzrok bogaćenja zvjezdane atmosfere ugljikom. Do sada, obavljeno je svega nekoliko istraživanja na tom tipu zvijezda. Zvijezde tipa-R posebna su vrsta crvenih divova pošto njihova atmosfera sadrži višu koncentraciju ugljika nego kisika (uobičajen sastav svemira upravo je suprotan). Mogu se istovremeno svrstati i u R-tople i u R-hladne zvijezde, ovisno o temperaturi.

Ovo je prvo istraživanje u svijetu koje se bavilo analizom kemijskog sastava R-hladnih zvijezda. Što se tiče R-toplih zvijezda podaci koji su dosad prikupljeni već su dobrano zastarjeli (stari su i preko 25 godina), a prikupljeni su uz slabiju spektralnu rezoluciju u odnosu na UGR istraživanje. Istraživanje je provela Olga Zamora Sánchez pod vodstvom profesora Carlosa Abije i Inmaculade Domíngueza. Znanstvenici Sveučilišta u Granadi proučavali su i esencijalne uočljive karakteristike zvijezda R-tipa (distribuciju u Mliječnoj stazi, kinematiku, luminozitet, itd.).

Ovo je istraživanje odredilo kemijski sastav uzorka od 23 zvijezde tipa-R (i toplih i hladnih) kroz spektre visoke spektralne rezolucije u cilju prikupljanja podataka o porijeklu ovog tipa zvijezda. Promatranja su vršena teleskopom u Calar Altu (Almeria) koji ima 2,2 m u promjeru. Analiziran je udio ugljika, kisika, dušika, litija i ostalih teških metala poput tehnecija, stroncija, barija i lantana u atmosferi tih zvijezda. Znanstvenici su utvrdili kako su R-hladne zvijezde identične N-tipu zvijezda (normalne karbonske zvijezde) nastalih u AGB fazi evolucije zvijezda dok su R-tople zvijezde drugačije. Gotovo 40% R-toplih zvijezda u uzorku do sada su bile pogrešno klasificirane. Zahvaljujući ovom radu broj crvenih divova mogao bi se znatno smanjiti zbog drukčije klasifikacije ovih zvijezda.

Analiza Sveučilišta u Granadi dosad je najkompletnija analiza zvijezda R-tipa u svijetu, kako s opažačkog tako i s teoretičarskog stajališta. Uz sve već navedeno, znanstvenici su prvi put izvršili i numeričku simulaciju formacije R-tople zvijezde koja se dosad uzimala kao najvjerojatnija. Radi se o fuziji bijelog patuljka bogatog helijem i crvenog diva. Na kraju se simulacija pokazala neodrživom, stoga objašnjenje porijekla R-toplih zvijezda još uvijek predstavlja izazov za današnje modele nukleosinteze i formacije zvijezda.

Iako znanstvenici s UGR upozoravaju kako ovo istraživanje nema direktnu primjenu, podaci koji su prikupljeni mogli bi biti izuzetno korisni u budućim istraživanjima. Naime, proučavanje ugljika je izuzetno bitno pri određivanju porijekla života u svemiru. Stoga, ističu, objašnjenje porijekla ovog elementa u proučavanom tipu zvijezda biti će korisno u proučavanju nastanka jednog od osnovnih elemenata života kakvog poznajemo.

Rezultati ovog istraživanja uskoro će biti objavljeni u časopisu Astronomy & Astrophysics.

Izvor: prensa.ugr.es/prensa/research

Ostavi komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Znanost za početnike

Zvijezde su prekrasna nebeska tijela, ali što ih čini takvima? Od čega se sastoje? Kako nastaju zvijezde? Zvijezde nastaju iz oblaka prašine koji su...

Svemir

Obilje podataka koji su rezultat bliskog susreta NASA-ine sonde sa Suncem daje znanstvenicima jedinstveni uvid u Sunčev vjetar i općenito u vrijeme u svemiru dok letjelica prolazi kroz najudaljenije...

Svemir

Koliko se zvijezda rađa svaki dan? Radi se pretjeranom broju. Dok ste pročitali naslov ovoga članka (cirka 1 sekunda), nastalo je 4.800 zvijezda. U...

Astronomija

Kako bi potaknuli djecu da razviju zanimanje za promatranje zvjezdanog neba, znanstvenici sa Sveučilišta Birmingham su odabrali nova zviježđa koja predstavljaju poznate osobe iz...

Oglašavanje