Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Računarstvo i internet

Računala sve bliže učenju na ljudski način

I dok su današnja računala poprilično brza, te u osnovi mogu obavljati velik broj matematičkih operacija u jedinici vremena, ipak još uvijek nisu premostila jaz koji ih dijeli do nastanka umjetne inteligencije. Pritom je osnovni problem u načinu učenja, gdje se računalo nije u stanju prilagoditi novim situacijama na temelju prethodno naučenih primjera.

Jednostavno rečeno, čovjeku je prilično lako shvatiti što je četkica za zube i kako se dotična upotrebljava nakon što je samo jednom vidi, te više nikad nema potrebu ispočetka učiti o spomenutoj četkici. Međutim, računalu naveden proces učenja predstavlja ozbiljan problem, posebice ako je riječ o učenju na temelju jednog primjera.

Kako bi računalo moglo prepoznati kompleksne objekte, navedeni moraju biti pretočeni u matematičke formule, odnosno u strojni jezik. Stoga se kao osnovni problem kod napora usmjerenih ka stvaranju umjetne inteligencije postavlja način kako najbolje predstaviti objekte i ideje da bi ih računalo moglo apsorbirati.

Na tom tragu je i novo istraživanje predstavljeno u nedavnom izdanju časopisa Science. Navedeno polazi od osmišljavanja malenih računalnih procedura za svaki od „naučenih” koncepata, koje bi prvotno objasnile navedene koncepte, a potom pokušale ostvariti iste koncepte na nekoliko različitih načina.

Takav pristup zasad funkcionira samo s jednostavnim simbolima, poput rukom napisanih slova, a realizira se kroz algoritam koji objašnjava proces nastanka rukom pisanih slova, koji potom biva pretočen u računalni program. Svaki od znakova rastavlja se na osnovne građevne blokove, što računalu daje mogućnost shvatiti osnovni ustroj svakog od slova. Znanstvenici takav pristup nazivaju Bayesian Program Learning, i za njega se nadaju kako bi u budućnosti mogao „naučiti” računala kako na različite načine pisati jedan ili više različitih znakova. Napomenimo pritom kako su u istraživanju uzete rane inačice slova, na temelju kojih su nastala današnja latinična slova.

I dok u slučaju dubinskog učenja, koje se obično bazira na cijelom nizu matematičkih jednadžbi, računalo mora analizirati cijeli niz raznovrsnih primjera, nova metoda bazira se na analizi samo jednog primjera. U osnovi to znači kako bismo jednog dana mogli imati sustav za prepoznavanje lica koji bi mogao prepoznati osobu iz svih kuteva samo na temelju jedne kvalitetne fotografije dotične osobe.

Kako bi testirali pouzdanost algoritma, znanstvenici su odlučili vidjeti razlikuju li se slova koje je napisalo računalo od onih koje su napisali ljudi. Nakon što su oba seta slova dana na uvid neovisnim ispitanicima, dotični nisu mogli razlikovati koje je slovo napisao čovjek, a koje stroj. Štoviše, statistička pogreška iznosila je 48%, što je ispod praga slučajnosti.

Kako bilo, nadajmo se da ovo nije prvi korak u stvaranju Skyneta. A znamo kako dotični uči eksponencijalnom brzinom…

Izvor: ScienceMagazine

5 komentara

5 Comments

  1. Toma Tadic

    21 prosinca, 2015 u 8:42 pm

    Ivan Vrbić Antonio Ćosić ako se sjecate price

  2. Mijo Grabovac

    21 prosinca, 2015 u 8:46 pm

    too,, to mi treba, da imam s nekim razumnim popričat

  3. Josip Jurić

    21 prosinca, 2015 u 9:25 pm

    “Sve bliže” a zapravo “dosta daleko”….naslov kao i obično prenapuhan…

  4. Ivo Zec Knezevic

    21 prosinca, 2015 u 10:16 pm

    Pozitronski mozak razvijen je u Siemensu jos 1989.g. kao umjetna intelegencija.

  5. Libertas Nova

    22 prosinca, 2015 u 6:41 pm

    mislim da je to samo farsa i bajka za dječicu…

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Popularno

Znanost za početnike

Iako se s nama ne bi složila ekipa iz Flat Earth Societyja, Zemlja je okrugla. U redu, ne baš u pravom smislu riječi, ali...

Kemija

One nastaju u oblacima i to na temperaturama nižim od 0°C izravno iz vodene pare u zraku, a ne smrzavanjem vode kako se obično...

Znanost za početnike

Znanstvenici vjeruju da je u najvećem broju slučajeva uzročnik potresa mehanizam tektonike ploča, tj. kretanje litosferskih ploča i njihova međusobna interakcija.

Fizika

Jeste li oduvijek imali goruću želju putovati kroz vrijeme? Dobre vijesti! Putovanje kroz vrijeme je moguće. Zapravo, već to radite. Krećete se kroz vrijeme...

Fizika

Svima nam je dobro poznato da je Albert Einstein, jedan od najznačajnijih fizičara 20. stoljeća, bio uistinu zanimljiva i osebujna ličnost. No, jeste li...

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Tehnologija

Većina nas se sigurno u određenom trenutku našla u situaciji da gleda u svoj mobitel tijekom dosadnog poslovnog sastanka, a isto vrijedi i za...

Zdravlje i Medicina

Jedna od alarmantnih medicinskih statistika prolazi dosta nezapaženo u javnosti. Naime, u Sjedinjenim Američkim Državama zabilježeno je 250 000 smrtnih slučajeva godišnje nastalih zbog...

Tehnologija

Nova metoda nazvana tenzorska holografija mogla bi omogućiti stvaranje holograma za virtualnu stvarnost, 3D print i medicinu. Unatoč tome što se o virtualnoj stvarnosti...

Tehnologija

Strojno učenje, postupak koji se koristi za obuku umjetne inteligencije, može trajati izuzetno dugo, ali kvantni trik mogao bi ozbiljno ubrzati stvari za zadatke...

Oglašavanje