Connect with us

Znanost

Foto: THE MONITOR DAILY

Računarstvo i internet

Računala sve bliže učenju na ljudski način

I dok su današnja računala poprilično brza, te u osnovi mogu obavljati velik broj matematičkih operacija u jedinici vremena, ipak još uvijek nisu premostila jaz koji ih dijeli do nastanka umjetne inteligencije. Pritom je osnovni problem u načinu učenja, gdje se računalo nije u stanju prilagoditi novim situacijama na temelju prethodno naučenih primjera.

Jednostavno rečeno, čovjeku je prilično lako shvatiti što je četkica za zube i kako se dotična upotrebljava nakon što je samo jednom vidi, te više nikad nema potrebu ispočetka učiti o spomenutoj četkici. Međutim, računalu naveden proces učenja predstavlja ozbiljan problem, posebice ako je riječ o učenju na temelju jednog primjera.

Kako bi računalo moglo prepoznati kompleksne objekte, navedeni moraju biti pretočeni u matematičke formule, odnosno u strojni jezik. Stoga se kao osnovni problem kod napora usmjerenih ka stvaranju umjetne inteligencije postavlja način kako najbolje predstaviti objekte i ideje da bi ih računalo moglo apsorbirati.

Na tom tragu je i novo istraživanje predstavljeno u nedavnom izdanju časopisa Science. Navedeno polazi od osmišljavanja malenih računalnih procedura za svaki od „naučenih” koncepata, koje bi prvotno objasnile navedene koncepte, a potom pokušale ostvariti iste koncepte na nekoliko različitih načina.



Takav pristup zasad funkcionira samo s jednostavnim simbolima, poput rukom napisanih slova, a realizira se kroz algoritam koji objašnjava proces nastanka rukom pisanih slova, koji potom biva pretočen u računalni program. Svaki od znakova rastavlja se na osnovne građevne blokove, što računalu daje mogućnost shvatiti osnovni ustroj svakog od slova. Znanstvenici takav pristup nazivaju Bayesian Program Learning, i za njega se nadaju kako bi u budućnosti mogao „naučiti” računala kako na različite načine pisati jedan ili više različitih znakova. Napomenimo pritom kako su u istraživanju uzete rane inačice slova, na temelju kojih su nastala današnja latinična slova.

I dok u slučaju dubinskog učenja, koje se obično bazira na cijelom nizu matematičkih jednadžbi, računalo mora analizirati cijeli niz raznovrsnih primjera, nova metoda bazira se na analizi samo jednog primjera. U osnovi to znači kako bismo jednog dana mogli imati sustav za prepoznavanje lica koji bi mogao prepoznati osobu iz svih kuteva samo na temelju jedne kvalitetne fotografije dotične osobe.

Kako bi testirali pouzdanost algoritma, znanstvenici su odlučili vidjeti razlikuju li se slova koje je napisalo računalo od onih koje su napisali ljudi. Nakon što su oba seta slova dana na uvid neovisnim ispitanicima, dotični nisu mogli razlikovati koje je slovo napisao čovjek, a koje stroj. Štoviše, statistička pogreška iznosila je 48%, što je ispod praga slučajnosti.

Kako bilo, nadajmo se da ovo nije prvi korak u stvaranju Skyneta. A znamo kako dotični uči eksponencijalnom brzinom…

Izvor: ScienceMagazine

Zaljubljenik u znanstvenu fantastiku, serije i filmove, kao i kvizove znanja. Urednik SF Centra, najvećeg hrvatskog SF webringa

5 komentara

5 Comments

  1. Toma Tadic

    prosinac 21, 2015 kod 8:42 pm

    Ivan Vrbić Antonio Ćosić ako se sjecate price

  2. Mijo Grabovac

    prosinac 21, 2015 kod 8:46 pm

    too,, to mi treba, da imam s nekim razumnim popričat

  3. Josip Jurić

    prosinac 21, 2015 kod 9:25 pm

    “Sve bliže” a zapravo “dosta daleko”….naslov kao i obično prenapuhan…

  4. Ivo Zec Knezevic

    prosinac 21, 2015 kod 10:16 pm

    Pozitronski mozak razvijen je u Siemensu jos 1989.g. kao umjetna intelegencija.

  5. Libertas Nova

    prosinac 22, 2015 kod 6:41 pm

    mislim da je to samo farsa i bajka za dječicu…

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Više u Računarstvo i internet

Popularno

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh