Connect with us

Znanost

Foto: NASA/Izvor: PopSci

Planete i mjeseci

Rasprava o Plutonu ponovno je aktivna. Osnovno pitanje je: što je uopće planet?

Pripremite se – rasprava o Plutonu ponovno se zakuhtava, i ljudi vjerojatno prestati pričati o tome. Pluton bi mogao vratiti svoj status planeta.

Možda to izgleda kao da se znanstvenici malo poigravaju. Prije deset godina svi su se složili da Pluton nije planet – on je patuljasti planet – a sad mu odjednom žele vratiti prijašnji status? Možda mislite kako ovo pokazuje da se radilo o besmislenom pitanju na samom početku. Planet, patuljasti planet – to je sve dio izmišljenog sustava kojeg je osmislila neka ezoterična skupina ljudi.

Ali kategorije su bitne, pa tako i definicije koje koristimo kako bi došli do tih kategorija. Činjenica da se ljudi (čak i stručnjaci poput znanstvenika iz NASA-e) nećkaju oko definicija koje bismo trebali koristiti ne čini ih manje značajnima. To samo znači da još uvijek učimo. Znanost i jest upravo to – moramo biti sposobni prilagoditi svoje definicije razumijevanju kakvo imamo. A čitava ova priča oko Plutona upravo je savršen primjer za to.

Počnimo s osnovama. Skupina znanstvenika s NASA-ine misije Novi horizonti, koja je letimično proučavala i Pluton 2015. Godine, sada planira prijedlog nove definicije „planeta“ na nadolazećoj Konfereciji mjesečevih i planetarnih znanosti (Lunar and Planetary Science Conference) u ožujku. Voditelj skupine je Plutonov zagovaratelj Alan Stern. Još od same „degradacije“ Plutona, Stern i drugi zagovarali su stav da je Pluton planet dok su znanstvenici iz drugog tabora kritizirali njihov rad i tvrdili da žele vratiti simplicistički pogled Sunčevog sustava. Nova definicija koju predlažu Stern i njegovi kolege s misije Novi horizonti vratila bi Plutonov status planeta, ali bi u tom okviru i brojni drugi objekti u Sunčevom sustavu upali u kategoriju planeta. Imali bismo tada ukupno 110 planeta. A samo pomislite, bili smo zbunjeni kad je broj s devet pao na osam.



Definicija koju predlažu glasi: „podzvjezdano maseno tijelo koje nikad nije prošlo kroz nuklearnu fuziju i ima dovoljno vlastite gravitacije da poprimi sferoidni oblik koji se ispravno opisuje triaksalnim elipsoidom neovisno o parametrima njegove orbite“. Jednostavnim jezikom, oni predlažu za status planeta „okrugle objekte u svemiru koji su manji od zvijezda“. To je prilično širok termin. I to bi značilo da sve ono o čemu mislimo kao o planetu sada bi imalo manje planete koji orbitiraju oko njih. Naš Mjesec smatrao bi se planetom, kao i mjeseci koji kruže oko drugih svjetova. Možda se sada pitate je li ovo malo pretjerano. Mjeseci postaju planeti? Ma dajte.

Ali ovi znanstvenici ne zagovaraju ovu novu, široku definiciju zato što žele uzburkati javnost kako bi se priklonili Plutonovoj obrani – oni tvrde da naša trenutna definicija nije utemeljena na kvalitetama koje su zaista relevantne u proučavanju planeta. Ono što planet čini planetom nije njegova lokacija ili veličina, kažu oni. Ono što je bitno je kakav je zapravo planet.

Kada je Međunarodna astronomska unija (IAU) definirala „planet“ 2006. godine, zaključili su ovo: nebesko tijelo koje kruži oko Sunca s dovoljnom masom da ima okrugli oblik i da očisti svoju orbitu od drugih objekata. To znači da bilo koji novootkriveni „planet“ izvan Sunčevog sustava tehnički nije planet, nego egzoplanet. Znanstvenici s misije Novi horizonti u ovome vide problem. Također misle da je nerazumno zahtijevati da za definiciju planeta on mora čistiti svoju orbitu, zato što to podrazumijeva i da planeti s velikim orbitama budu jako veliki. Kad bi Zemlja bila u Plutonovoj orbiti, ne bi uspjela očistiti sve objekte sa svog puta. Dodatno, čak i orbite koje su „čiste“ često su zatrpane prolaznim malim objektima, pa bi se moglo reći i da nijedan „planet“ zapravo ne ispunjava ovaj zahtjev.

Sve ovo dio je veće rasprave: planet nije planet zato što je u određenoj orbiti ili zato što je dovoljno velik. Planet je planet zbog svojih fizičkih svojstava. Proučavamo planete zato što imaju ledene vulkane i tekuća jezera metana i uskovitlana magnetska polja – ne zato što metu kozmički nered sa svog puta dok obilaze oko sunca. Kategorije koje koristimo kako bismo dali svijetu neki smisao korisne su samo ako opisuju stvari na smislen način.

To ne znači da su znanstvenici s misije Novi horizonti došli do najbolje definicije. Brojni istraživači misle kako je veličina nebeskog tijela također bitna, a ne samo njegov oblik. Naših trenutnih osam planeta značajno su veći od ostalih tijela u Sunčevom sustavu (osim samog Sunca, naravno), i mnogi astronomi, poput Mikea Browna – čovjeka koji je odgovoran za Plutonovu „degradaciju“ – misle da je to značajno. A nismo se još ni dotaknuli geoloških aspekata. Je li važno ima li neko nebesko tijelo svoju atmosferu? Pluton ima atmosferu i kompleksnu geološku površinu s planinama i ledenjacima, ali to imaju i neki kometi.

Dakle, što znači imati status planeta? Međunarodna astonomska unija očito je mislila da su lokacija i veličina važni aspekti tog statusa. Tim Novih horizonata ne smatra tako. I to je u redu. Dozvoljeno je ne slagati se oko toga što je značajno – samo postojanje rasprave je važno, zato što to znači da ozbiljno promišljamo o svojem svijetu (i drugim svjetovima). Lako je stati na neku stranu zbog nostalgije, ali htjeti da je Pluton planet samo zato što smo odrasli s devet planeta nije značajan razlog.

Ako vam je teško uzbuditi se oko znanstvenih obrazloženja pri definiranju statusa planeta na ovaj ili onaj način, pokušajte za početak uzeti raspravu koja je svjetovnija i nalazi se u svakodnevnici: je li hot dog sendvič? Razmislite na trenutak. Možda mislite da jest, zato što je sendvič sve što ima punjenje između dva komada kruha. Je li vrsta kruha bitna? Tortilje od brašna su krušni proizvod, pa je li quesadilla sandvič ili torta s punjenjem? Što sa sendvičem koji se sastoji od samo jedne kriške kruha? Ako mislite da je taj sendvič i dalje sendvič, onda je možda i pizza sendvič – oboje su, naime, samo kruh s dodacima. Ima li smisla da su i hot dog i pizza sendviči? To zvuči krivo, pa bismo možda trebali imati definiciju koja će ih razdvojiti. Možda će to imati veze s vrstom krušnog proizvoda koji se koristi ili dodacima koje idu na na kruh.

Nije bitno je li hot dog sendvič ili ne. Ali sva ta pitanja zapravo se vrte oko puno temeljnijeg pitanja: što to znači da je nešto sendvič? Što mislimo koji su bitni aspekti koji definiraju sendvič? Na neki način, to su ista pitanja koja se astronomi pitaju o Plutonu. Ili pitanja koja geolozi postavljaju kada pitaju postoji li osmi kontitent. Ono što je na kraju bitno nije je li Pluton planet ili ima li osam kontinenata na Zemlji, ili je li hot dog sendvič – ono što je bitno je da oprezno mislimo o svijetu, i da ne mislimo samo o tome kakav je Pluton kao nebesko tijelo; bitno je kako mislimo o nebeskim tijelima i njihovom mjestu u svemiru. Radi se o odluci toga što je bitno.

I samo da budemo jasni za kraj: hot dog nije sendvič.

Tražili ste na googlu:

najnovije u nauci i kosmosu, novosti iz svijeta astronomije, svemirska medicina, svemirske price

4 komentara

4 Comments

  1. Don Bosko Boich

    rujan 22, 2017 kod 1:25 pm

    da baš

  2. Pero

    rujan 22, 2017 kod 7:50 pm

    U Kuiperovom pojasu i Oortovom oblaku u budućnosti ćemo naći još štatijaznam desetke, stotine, tisuće tijela veličine Plutona.
    Onda ćemo ponovo drobiti o tome.
    Postoje razne vrste nostalgičara.
    U našim prostorima trenutno su aktuelni Jugonostalgičari.
    Tako postoje i Plutonostalgičari.

  3. Ivica

    rujan 23, 2017 kod 10:32 am

    Ljudi ne vide da ih j… u zdrav mozak. Stavili sliku plutona (psa iz crtica) na tzv planet pluton a ovce ispranih mozgova vjeruju cgi i photoshopu onih prevaranata iz nase.

  4. Vladimir

    rujan 23, 2017 kod 7:38 pm

    To je veliki pritisak američkog lobija na svjetsku znanstvenu zajednicu jer je Pluton otkrio Amerikanac. Da je Pluton otkrio neki neamerikanac izvan Amerike, ne bi bilo rasprave.

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Više u Planete i mjeseci

Popularno

Na Vrh