Connect with us

Znanost

Astrofizika

Ratovi zvijezda: Kako bi putovanje hyperspace pogonom zaista izgledalo?

Prizor Millenniuma Falcona kako govori “prebaci na brzinu svjetlosti” jedan je od ikonskih prizora iz trilogije Ratovi zvijezda. Ali studenti sa Sveučilišta u Leicesteru izračunali su da u stvarnosti Han, Luke i Leia ne bi mogli vidjeli svjetlost zvijezda koje se pojavljuju pokraj svemirskog broda kako je prikazano u filmovima.

Skupina studenata s četvrte godine fizike objavila je zaključke u ovogodišnjem časopisu Journal of Physics Special Topics koji izlazi na Sveučilištu u Leicesteru.

Časopis se objavljuje svake godine i u njemu se mogu naći originalni kratki eseji koje pišu studenti u završnoj godini u svom četverogodišnjem obrazovanju za magistra fizike. Studente se potiče na inovativnost tema, a cilj je da nauče o vrstama objavljivanja radova i recenziji svojih vršnjaka.

U filmovima su kozmički brodovi opremljeni hiperpogonom koji im je omogućavao da se približe brzini svjetlosti. Kada bi se hiperpogon pokrenuo, svaka zvijezda na nebu se čini kao razvučena pred očima likova dok svemirski brod juri kroz galaksiju. Četiri studenta – Riley Connors, Katie Dexter, Joshua Argyle i Cameron Scoular – dokazali su da to ne bi bio slučaj u realnosti. Pokazali su da bi posada zapravo vidjela središnji disk jarkog svjetla.

Zbog Dopplerova efekta ne bi uopće bilo zvijezda. Isti taj efekt uzrokuje da zvuk sirene na ambulantnim kolima postaje jači kada nam se približava.

Dopplerov plavi pomak je fenomen koji uzrokuje elektromagnetsko zračenje – uključujući vidljivo svjetlo – koje se kreće prema promatraču.

Taj efekt znači da će se valne duljine elektromagnetskog zračenja skratiti.

Ako se gleda iz perspektive posade Millenniuma Falcona, valna duljina svjetla iz zvijezda će se smanjiti i “pomaknuti” iz vidljivog spektra u rendgenski domet.

Jednostavno, vidjeli bi središnji disk jarkog svjetla dok se kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje pomiče u vidljivi spektar. Kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje je zračenje koje je ostalo još od Velikog praska i koje se širi kroz svemir poprilično ravnomjerno.

Nakon daljnjeg istraživanja, skupina je otkrila da bi intenzivne rendgenske zrake iz zvijezda gurale svemirski brod unazad i tako ga usporavale. Tlak koji bi brod podnio mogao bi se usporediti s onim koji se osjeti na dnu Tihog oceana. Njihov izračun također je pokazao da bi Han trebao pohranjivati dodatne količine energije na svom svemirskom brodu kako bi prevladao tlak i nastavio svoja putovanja.

Riley Connors (21) iz Milton Keynesa rekao je: “Da je Millennium Falcon postojao i da je zaista mogao putovati toliko brzo, sunčane naočale svakako bi bile preporučljive. Pored svega ovoga, svemirski brod trebao bi imati nešto što bi zaštitilo posadu od štetnog rendgenskog zračenja.”

Joshua Argyle (22) iz Leicestera dodao je: “Dobiveni efekti bili su temeljeni na Einsteinovoj posebnoj teoriji relativnosti i iako se nismo na njih naviknuli u svakodnevnom životu, Han Solo i njegova posada svakako su trebali razumjeti njezine implikacije.”

Katie Dexter (21) iz Ketteringa zaključila je: “Možda bi Disney trebao uzeti u obzir fizikalne implikacije takve velike brzine prilikom snimanja nadolazećih filmova.”

Voditelj kolegija, Dr. Mervyn Roy, predavač na Sveučilišnom Odsjeku za fiziku i astronomiju, rekao je: “Mnogo eseja objavljenih u časopisu su zabavne i neuobičajene tematike. Naši studenti četvrte godine nisu ništa ako nisu kreativni! Ali da bi netko bio istraživač u području fizike – bilo u industriji ili akademskim krugovima – treba pokazati malo mašte, treba razmišljati izvan uobičajenog, a to je definitivno nešto što ovaj modul omogućuje našim studentima.”

“Većina naših magistara se nada pronaći karijeru u istraživačkom smjeru gdje bi mnogo njihova vremena zauzelo znanstveno objavljivanje radova – pisanje i predavanje eseja, pisanje i odgovaranje izvještajima sudaca.”

“To je još jedno područje gdje modul zaista pomaže. Upravo zato što Journal of Physics Special Topics funkcionira kao profesionalni časopis gdje studenti imaju šansu razviti sve vještine koje će im trebati kada kasnije budu pisali za važne časopise.”

Izvor: University of Leicester

Tražili ste na googlu:

što je hyperspace

12 komentara

12 Comments

  1. Darko Felštinski

    veljača 12, 2013 kod 5:20 pm

    vjerujem da če jednoga dana biti moguće putovati brzinom svjetlosti

  2. Mirza Zapcevic

    veljača 12, 2013 kod 5:21 pm

    I brže..:D

  3. Dušan Jovanović

    veljača 12, 2013 kod 5:26 pm

    ufffffffffffffffff uživam u ovomeeeeeeeeeee

  4. Dušan Jovanović

    veljača 12, 2013 kod 5:28 pm

    ..uživaaaaaaaaaaaaaaaaam u prizoruuuuuuuuuuuuuuuuu..

  5. Josip Joza Misbrener

    veljača 12, 2013 kod 5:30 pm

    Poljubi svoj levi dlan
    2.-Izgovori ime svoje simpatije
    3.-Zatvori dlan
    4.-Izgovori dan u nedljelji
    Zalepi ovo na 15 komentara i simpatija će te poljubiti na taj dan

  6. Ix Hun

    veljača 12, 2013 kod 5:40 pm

    Impossible mission

  7. Mario Straga

    veljača 12, 2013 kod 5:47 pm

    !….gledano izvan ove kožne vreće mi smo samo skromna zbirka prirodnih zakona i ništa više ;nećemo ni primjetiti kada ne budemo ni sami sebi u prvom planu….

  8. Tomislav Užar

    veljača 12, 2013 kod 6:10 pm

    Samo je problem što je Star Wars serijal za djecu gdje su energije i brzine brodova apsurdne jer mogu prijeći pola galaksije za nekoliko sati, pa npr. citiram izračun brzine :”Millennium Falcon spent eight hours in hyperspace to get to Alderaan, and that it traveled 30,000 light years to do so, we still arrive at a figure of slightly more than 32 million c.” Dakle, 32 milijuna puta brže od svjetlosti. U Star Treku stvari su ipak realnije zamišljene gdje najboljim federacijskim brodovima sa warpom 9 treba preko 30 godina da prijeđu pola galaksije.

  9. Dorela Dujmusic

    veljača 12, 2013 kod 6:29 pm

    Čak i ljudi koriste Aleksandrit, kako bi riješili problem zračenja. Zašto to nije dovoljno dobro rješenje za Falcon?

  10. Dottor Zeretti

    veljača 12, 2013 kod 11:28 pm

    ova grupa je krenula od krive pretpostavke da brodovi u ratovima zvijezda putuju konvencionalnim svemirom brzinom puno vecom od svjetlosti. mislim da im je koncept hipersvemira sasjekao to “istrazivanje” u samom korijenu. kako oni mogu tvrditi da upravo taj neki model hiperpogona koji su instalirali u brod ne distorzira prostor-vrijeme bas na ovaj nacin kad treba iskociti? 🙂

  11. Sandro Ugulin

    veljača 13, 2013 kod 10:17 am

    Ratovi zvijezda ? …hm, pa kavog li ima to smisla , pa zar zvijezde međusobno ratuju wtf ? 🙂 To je ono kad se doslovno i besmisleno nešto prevodi . Smisao je ove sage , da su to zvijezdani intergalaktički ratovi ! Prema tome nije RAT ZVIJEZDA NEGO ZVIJEZDANI RATOVI !!!!!!

  12. writer

    veljača 16, 2013 kod 8:32 am

    Podudaranjem ili sudaranjem frekvencija pri brzinama većim ili jednakim svjetlosnim dobili bi se efekti slični mikrovalnoj pećnici. Putnici i roba unutar broda čvrste opne bili bi u istim uvjetima kao i hrana u MP.
    Tako da bi svjetlost koju bi vidjeli bila ista ona koju je Bruno vidio prije…
    Pri brzinama koje su manje od LS efekt bi bio “unatraške”. Recimo najpribližniji opis bio bi primjer erupcije vulkana.
    Brzine svjetla za putovanje moraju se ograničiti na frekvencije koje dolaze u nižim područjima, hladnijim, uz fluidne opne koje imaju titranje. Naravno sve titra. Frekvencija je ista ona kojom su stari narodi topili čvrste strukture te strukturno djelovali na ćelije čime su produživali život…
    Jel’ dosta?

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Astrofizika

Popularno

Advertisement

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh