Connect with us

Znanost

Razlike u kardiovaskularnim rizicima izraženije su ovisno o socioekonomskom statusu

Oboljenja i poremećaji

Razlike u kardiovaskularnim rizicima izraženije su ovisno o socioekonomskom statusu

U najnovijoj studiji UCLA navodi se da su razlike u rizicima od pojave kardiovaskularnih bolesti u SAD-u u manjoj mjeri uvjetovane rasnom ili etničkom pripadnošću, nego socioekonomskim statusom.

U istraživanju, objavljenom u kolovoškom broju časopisa Annals of Epidemiology, znanstvenici iz David Geffen School of Medicine at UCLA i suradnici utvrdili su postojanje značajnih razlika u rizicima uvjetovanim društveno-ekonomskim statusom pojedinih rasnih i etničkih skupina – gdje su najsiromašnije osobe ujedno bile izložene najvećem riziku – dok su manja odstupanja zabilježena u rizicima među rasnim i etničkim skupinama.

“Većina etnički uvjetovanih razlika u kardiovaskularnim rizicima zapravo su posljedica socioekonomskih razlika među rasama u SAD-u – osim u pogledu jednog izvanrednog izuzetka”, rekao je vodeći istraživač dr. Arun Karlamangla, docent medicine na odjelu gerijatrije na Geffen School of Medicine. “Meksički hispanoamerikanci rođeni u inozemstvu, za razliku od meksičkih hispanoamerikanaca rođenih u SAD-u, zdraviji su od ostalih, što vjerojatno ima manje veze s etničkom pripadnosti ili genima nego s migratornim obrascima.” Prethodne studije ustanovile su značajne razlike u zdravstvenim rezultatima, kako socioekonomskog statusa tako i rasne i etničke pripadnosti, za koje se dosad vjerovalo da su posljedica razlika u dostupnosti zdravstvene skrbi, ponašanja povezanog sa zdravljem, te razinama gospodarskog i socijalnog stresa, povezanih s bolestima srca.

Rasne nejednakosti u zdravstvu naglašavaju problematiku postojanja genetske komponente navedenih razlika, no zaista je teško razdvojiti stvarne rasne i etničke razlike od društveno-ekonomskih dispariteta nastalih uslijed visokog broja socioekonomski ugroženih pojedinaca u manjinskim rasnim i etničkim skupinama. Koristeći podatke 12 154 osobe obuhvaćene National Health and Nutrition Examination Survey iz 2001., autori istraživanja ispitivali su desetogodišnji rizik od pojave koronarnih bolesti srca – sukladno smjernicama National Cholesterol Education Program Adult Treatment Panel III, ažuriranima 2004. – kao i prevalenciju metaboličkog sindroma i otvorenog dijabetesa, glavnog čimbenika rizika pojave koronarne bolesti srca među različitim rasnim i etničkim skupinama.

Kako bi razdvojili razlike u socioekonomskom riziku od rasno i etnički uvjetovanih razlika, znanstvenici su ispitivali socioekonomske nejednakosti odvojeno unutar rasnih i etničkih skupina, uključujući bijele nehispanoamerikance, crne nehispanoamerikance, meksičke hispanoamerikance rođene u SAD-u te meksičke hispanoamerikance rođene izvan SAD-a (rođeni u Meksiku, ali žive u SAD-u). Također su ispitivali rasne i etničke razlike među pojedincima iz istog socioekonomskog sloja. Znanstvenici su ustanovili da s nižim socioekonomskim statusom dolazi i veći rizik – u svim rasnim i etničkim skupinama. Velik dio razlika u rizicima od pojave kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa mogao bi imati veze s različitim načinom života. Na primjer, siromašni više puše, manje se bave fizičkim aktivnostima i skloniji su pretilosti.

Nasuprot tome, znanstvenici su ustanovili nedosljednosti u rasno i etnički uvjetovanim razlikama u pojedinim – no ne i u svim – socioekonomskim slojevima. Crni nehispanoamerikanci i meksički hispanoamerikanci rođeni u SAD-u, primjerice, bili su izloženi većem riziku, dok su meksički hispanoamerikanci rođeni u Meksiku bili izloženi manjem riziku. Zaprepašćujući rezultati mogli bi se objasniti selekcijskim migratornim pritiscima, prema Karlamanglu. “Samo zdravi su se mogli iseliti u SAD, dok su se bolesni okrenuli vlastitoj zdravstvenoj skrbi”, rekao je. Znanstvenici su uočili svojevrsna ograničenja u sklopu studije, kao što su lažna otkrića proizašla iz niza ispitivanja odstupanja unutar četiri rasne i tri etničke skupine socioekonomskih slojeva, kao i mogućnosti da rezultati zdravog ponašanja očituju u pojavi rizika od KVB-a variraju sukladno etničkoj pripadnosti, radi čega je navedene faktore kudikamo teže kontrolirati. Ipak, “ova velika nacionalna studija dokumentira snažne, inverzivne socioekonomske gradijente rizika od pojave koronarnih bolesti srca u svim rasnim/etničkim skupinama, ukazujući na činjenicu da su odstupanja u rizicima pojedinih rasnih/etničkih skupina prvenstveno posljedica socioekonomskih razlika među pojedinim skupinama”, zaključuju znanstvenici. “Pojedinci socioekonomski u nepovoljnijem položaju morali bi se posebno posvetiti riziku ranog otkrivanja, reguliranja i zdravstvenog savjetovanja želimo li poboljšati kardiovaskularno zdravlje nacije.”

Izvor: University of California – Los Angeles

Nastavi čitati

Life is a sexually transmitted disease and there is a 100% mortality rate.

Ostavi komentar

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Oboljenja i poremećaji

Popularno

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh