Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Društvene znanosti

Razumijevanje “mentaliteta krda” kod čovjeka

Istraživači sa sveučilišta Leeds predvođeni profesorom Jensenom Krauseom napravili su seriju eksperimenata u kojima su dobrovoljci upućeni u to da nasumično šetaju prostranom dvoranom bez međusobne komunikacije.

Nekolicini njih dane su detaljne upute kuda da hodaju. Znanstvenici su ustanovili da ljudi na kraju završe slijepo slijedeći jednog ili dvojicu ljudi koji izgledaju kao da znaju kuda idu.

Objavljeni rezultati pokazuju da ako postoji samo 5%, kako ih znanstvenici zovu – “informiranih individua”, oni će utjecati na smjer gomile od oko 200 ljudi. Ostatak, njih 95%, slijedit će ih bez da toga uopće budu svjesni.

“Postoji čvrsta poveznica sa ponašanjem životinjskih skupina,” tvrdi profesor Krauss koji je studiju objavio s John Dyerom u časopisu Animal Behavior. “Svi smo se našli u situaciji kad nas ponese gomila, ali ono što je zanimljivo kod ovog istraživanja je to da je odluka donesena konsenzusom unatoč činjenici da im je bio zabranjen bilo kakav oblik komunikacije. U većini slučajeva sudionici nisu ni bili svjesni činjenice da nekog slijede.”

Ovo je izvanredan primjer prilagodbe čovjekovog mozga na društveni život. Čak i bez bilo kakve organizacije i bez ikakvih očitih pravila društvo čini da sve sjeda na svoje mjesto. Nažalost taj “mentalitet krda” ne donosi uvijek samo prednosti. Ako nismo dovoljno upućeni u nešto, skloni smo tome da slijedimo one za koje mislimo da znaju više od nas. Takva vrsta ponašanja utječe na više od samog smjera u kojem ćemo hodati. To činimo u svakodnevnom životu od biranja političara kojeg ćemo zaokružiti na izbornim listićima, do izbora vrste automobila koji ćemo kupiti.

Izvor: Adsavvy

5 komentara

5 Comments

  1. Josip Yoco Kolarić

    18 svibnja, 2013 u 3:47 pm

    ovčetina

  2. Ana Šare Jurjević

    18 svibnja, 2013 u 3:56 pm

    Kud svi tu i mali Mujo

  3. Rizla Unikat

    18 svibnja, 2013 u 3:57 pm

    Pa sta smo i mi nego zivotinje jbt,svi smo isti nismo MARSOVCI

  4. Emir Bajramovic

    18 svibnja, 2013 u 5:17 pm

    Joooj moze li bar nekad bez ovog zaokruzivanja na izbornim listicima. Koliko nam se trljaju usi sa ovom recenicom ima da se zapale.

  5. Stanislav Knezi

    19 svibnja, 2013 u 3:37 am

    krdo pase travu,a copor lovi!

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Popularno

Znanost za početnike

Iako se s nama ne bi složila ekipa iz Flat Earth Societyja, Zemlja je okrugla. U redu, ne baš u pravom smislu riječi, ali...

Kemija

One nastaju u oblacima i to na temperaturama nižim od 0°C izravno iz vodene pare u zraku, a ne smrzavanjem vode kako se obično...

Znanost za početnike

Znanstvenici vjeruju da je u najvećem broju slučajeva uzročnik potresa mehanizam tektonike ploča, tj. kretanje litosferskih ploča i njihova međusobna interakcija.

Fizika

Jeste li oduvijek imali goruću želju putovati kroz vrijeme? Dobre vijesti! Putovanje kroz vrijeme je moguće. Zapravo, već to radite. Krećete se kroz vrijeme...

Fizika

Svima nam je dobro poznato da je Albert Einstein, jedan od najznačajnijih fizičara 20. stoljeća, bio uistinu zanimljiva i osebujna ličnost. No, jeste li...

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Tehnologija

Tim znanstvenika će naslagati mreže matičnih stanica koje sliče ljudskom korteksu, na mikročipove, a potom će stimulirati stanice ispaljujući svjetlosne zrake promjenjivih obrazaca.

Arheologija i paleontologija

Genetička istraživanja su dokazala da prijateljstvo psa i čovjeka traje već 30000 godina. Znanstvenici tvrde da su tada po prvi put drevni lovci-sakupljači pripitomili...

Biologija

U posljednjih nekoliko mjeseci znanstvenici su pronašli novi sloj u rožnici ljudskog oka te novi ligament u koljenu. Kako je moguće da u današnjem...

Društvene znanosti

Prema rezultatima novoga istraživanja na UCL-u (University College London), genetske razlike značajno su povezane s vjerojatnosti kojom ljudi preuzimaju upraviteljske odgovornosti. Studija objavljena na...

Oglašavanje